[rstr_selector]

AGROSAVETNIK 01. oktobar 2017.

Ministarstvo poljoprivrede Srbije usvojilo je Pravilnike za sprovođenje IPARD programa i na taj način odredilo pravila za korišćenje sredstava iz ovih fondova. Radovan Ševarlić, agroekonomista čačanske Poljoprivredne savetodavne i stručne službe, kaže da su našim poljoprivrednim proizvođačima, pre svega, interesantne mere investiranja u materijalna sredstva poljoprivrednih gazdinstava:

– Radi se o investicijama u nabavku opreme, mehanizacije, izgradnju objekata, opremanje tih objekata, kupovinu traktora i slično u određenim sektorima, a to su: sektor za mleko, meso, voće i povrće, kao i onaj sektor koji se odnosi na žitarice, šećernu repu i ostalo. Potencijalni korisnici svih ovih mera, kao i kod subvencija koje dodeljuje Ministarstvo poljoprivrede, su fizička lica, registrovana poljoprivredna gazdinstva, preduzetnici i pravna lica sa manje od 25 odsto kapitala ili glasačkog prava u posedu javnih organa koji su registrovani u Agenciji privrednih registara. Ono što je važno reći jeste da će biti predviđena i sredstva za nepoljoprivredne delatnosti, pre svega za razvoj turizma. Visina ovih podsticaja kreće se do 60 odsto od ukupno prihvatljivih troškova, a u onim slučajevima kada je podnosilac zahteva mlađi od 40 godina ta visina podsticaja bi trebalo da bude 65 odsto, a u područjima sa otežanim uslovima rada u poljoprivredi do 70 odsto.

Konkursna pravila IPARD programa

Ipak, Ševarlić kaže da prilikom dodele sredstava Evropske unije, uz koje učešće daje i naša zemlja, za poljoprivrednike sa naših prostora ograničavajući faktor može biti veličina proizvodnje:

– U sektoru mleka, gazdinstva koja mogu da konkurišu za ove namene su ona gazdinstva koja imaju od 20 do 300 mlečnih krava; u sektoru mesa od 20 do 1000 goveda, od 150 do 1.000 ovaca, od 100 do 10.000 svinja; u sektoru voća i povrća površine od 2 hektara do 100 hektara i više. Potencijalni korisnici mogu biti i poljoprivredni proizvođači koji se bave proizvodnjom u zaštićenom prostoru. Što se tiče sektora ostalih useva, minimalna površina bi trebalo da bude 2 hektara, pa sve do 100 hektara. Zahtevi za IPARD program će se podnositi u formi biznis planova i projekata, gde će se tačno definisati za koje namene se ta sredstva traže od Uprave. Definisani su prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi. Sama izrada biznis planova je prihvatljivi trošak, a ono što je neprihvatljivo jeste PDV. Sva gazdinstva koja se u IPARD ne mogu uklopiti u pogledu veličine proizvodnje, i dalje imaju mogućnost za dobijanje sredstava iz Nacionalnog programa. Prilikom konkurisanja za IPARD ne uzimaju se u obzir one investicije čija je realizacija tek počela ili je završena.

Korisnici IPARD-a mogu biti fizička i pravna lica

Kontrole realizacije odobrenih investicija planirane su kroz takozvani nulti pregled pre početka realizacije, kaže Ševarlić i napominje da će kontrola biti i po završetku onoga za šta su sredstva namenjena. On smatra da će u našem kraju biti, pre svega, voćara koji će moći da se svojim biznis planovima uklope u zahteve IPARD programa:

– Sigurno je da će imati potencijalnih korisnika za IPARD. Pored fizičkih lica korisnici ovog programa mogu biti i pravna lica.

S obzirom na to da su i zadruge pravna lica, Ševarlić kaže da će i one moći da konkurišu za IPARD programe:

– U pitanju su sredstva od 175 miliona evra koja su dodeljena za neki period, mislim da to može biti šansa da se podignu kapaciteti u našoj poljoprivredi u pogledu izgradnje i opremanja objekata. Neki vid ukrupnjavanja poljoprivredne proizvodnje je moguć putem ovih sredstava.

Laboratorija za kontrolu proizvodnje sadnog materijala

Jedina fitopatološka laboratorija za kontrolu proizvodnje sadnog materijala koštičavog i jabučastog voća na prisustvo virusa u Srbiji, nalazi se u Čačku. Slađana Petrić, direktorka Poljoprivredne savetodavne i stručne službe u okviru koje ova laboratorija radi, kaže da se na godišnjem nivou urade analize za 12.000 uzoraka:

– Tu spada testiranje matičnih stabala, podloga i sadnica koštičavog i jabučastog voća. Vrši se kontrola sadnih materijala koji se izvoze ili uvoze u našu zemlju. Taj sadni materijal prolazi kroz testiranje na prisustvo virusa, bakterija i fitoplazmi. U laboratoriji radimo veliki broj informativnih uzoraka tako da svi zainteresovani proizvođači mogu sami da dostave uzorke i da se izvrši testiranje sadnog materijala tako da budu sigurni da su im sadnice zdrave i da ih mogu prodavati na tržištu. To su uglavnom proizvođači sadnog materijala iz svih područja Srbije. Uglavnom se dostavljaju preko ostalih poljoprivrednih savetodavnih stručnih službi. Svaka služba iz svog područja prikuplja uzorke i dostavlja nama na analizu. Treba napomenuti da strogo vodimo računa o pošiljkama koje su namenjene izvozu, one prolaze rigoroznu kontrolu.

Čačanskoj Poljoprivrednoj savetodavnoj i stručnoj službi nedostaje laboratorija za ispitivanje plodnosti zemljišta, kaže Slađana Petrić:

– Svakako da planiramo formiranje laboratorije za sistemsku kontrolu plodnosti obradivog poljoprivrednog zemljišta sa parcela poljoprivrednih proizvođača, ali za sada ne možemo ništa više reći, ona je u začetku formiranja.

Поделите вести

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Сродне вести

Агро инфо | Агросаветник | Вести | Одабране вести

Због прогнозираних јутарњих мразева воћарима се саветује примена мера заштите

21.03.2024
Агро инфо | Агросаветник | Вести | Одабране вести

Воће цвета кад му време није

28.02.2024
Агро инфо | Агросаветник | Вести | Одабране вести

Рок за подношење захтева за подстицаје у биљној производњи продужен

26.02.2024