[rstr_selector]

AGROSAVETNIK, 13. januar 2019.

Zašto je organska proizvodnja sve popularnija, koja pravila za nju važe, kakva je persprektiva organske proizvodnje u Srbiji, kako se ona razvija, ne samo u povrtarstvu i ratarstvu već i stočarstvu, ali i mnogo drugih odgovora potražili smo od profesora Nikole Bajića, predsednika Upravnog odbora Centra za organsku poljoprivredu Užice osnovanog pre šest godina. Nakon dugogodišnjeg rada kao profesor u Poljoprivrednoj školi „Ljubo Mićić“ u Požegi, Bajić je i dugo godina bio na mestu direktora te škole, zatim i profesora na Agronomskom fakultetu u Čačku i četiri godine na mestu predsednika opštine Požega, a danas, iako u penziji, nastavlja da se bavi edukacijom i promocijom organske proizvodnje i svega onoga što je vezano za selo.

Organsko kozarstvo i živinarstvo sve aktuelnije

Bajić navodi da je Centar za organsku poljoprivredu Užice poslednje dve godine akcenat stavio na program organskog kozarstva i živinarstva.

– S obzirom na to da smo mi u organskoj proizvodnji isforsirali stočarstvo, od 2016. godine krenuli smo i sa kozarstvom, sa plemenitim kozama Alpino rase, uz punu podršku Gradske uprave i lokalne samouprave. Od 2018. godine počeli smo i sa organskim živinarstvom, odnosno proizvodnjom organskih jaja. Tu su uključeni naši kooperanti i, što je posebno značajno, mladi ljudi koji žele da ostanu na selu, a imamo i tehničare određenih struka koji hoće da se vrate na selo jer vide tu računicu. Znači, to su dva područja koja forsiramo.

S obzirom na aktuelne probleme u malinarstvu, užički Centar za organsku poljoprivredu pokušava da pronađe načine da se zasadi očuvaju i što veći broj proizvođača opredeli za organsku proizvodnju.

– Naš predlog iz Centra za organsku poljoprivredu je da se maline ne krče nego da se postepeno prelazi na organsku proizvodnju. Naravno, tamo gde se podižu novi zasadi, tu možemo ići od nule, a ovamo mora proći sigurno tri godine konverzije da bi se to zemljište izlečilo od hemije koja se godinama koristila, posebno mineralna đubriva i sredstva za zaštitu bilja. Bitno je da probamo da ukinemo tu hemiju.

Proizvodnja organskih jaja profitabilna

Posao proizvodnje organskih jaja je profitabilan, kaže Bajić i ističe da ulaganja nisu velika.

– Tu su mala ulaganja, a vrlo brz obrt i cilj je da gazdinstva proizvode nove piliće, a to se dešava za 21 dan, tako da već imamo umnožavanje prirodnim putem a ne inkubatorom. Izabrali smo rasu banatskog gološijana zato što je on genetski resurs, tako da država daje subvencije 400 dinara po grlu, a ako je organsko, a mi težimo da bude organsko, onda ide još 40 odsto.

U užičkom kraju trenutno ima oko 50 živinara i kozara koji se bave organskom proizvodnjom, kaže naš sagovornik i dodaje da se u Poljoprivrednoj školi „Ljubo Mićić” u Požegi, koja ima farmu koza i koka nosilja, đaci edukuju o značaju organske proizvodnje.
– Imamo mi oko tridesetak živinara koji su na putu organske proizvodnje i dvadesetak kozara, jer je grad Užice pomogao da se podeli 1000 koka nosilja, po 40 njih na 25 gazdinstava, a kod koza je bilo negde oko 20 gazdinstava. Značajno je da smo u to uključili i poljoprivrednu školu u Požegi, oni imaju farmu koza, kokoši nosilje, i mislim da će uskoro završiti i mlekaru. Kod nas na Beloj zemlji je nikla jedna mini mlekara za preradu kozjeg mleka. Statistike pokazuju da su proizvodi od koza kao što su sir, mleko, surutka i slično lekoviti za niz bolesti, posebno kad se radi o disajnim organima bilo kod odraslih ili dece.

U Srbiji je oko 0,5 odsto zemljišta u organskoj poljoprivredi što je mali procenat kaže prof Bajić, ali se svest ljudi po tom pitanju u poslednje vreme menja nabolje.

– To je mali procenat, da bismo ušli u Evropu potrebno je da 3 odsto zemljišta bude organske poljoprivrede, a to je preko 120 000 hektara. Sad je to možda negde 15, 20 odsto ali menja se svest poljoprivrednih proizvođača, što je vrlo značajno. Tome doprinose i sredstva informisanja, mediji, naravno struka i edukacija.

Sve veće interesovanje poljoprivrednika za proizvodnju organske hrane

Izmenama zakona o organskoj poljoprivredi povećaće se subvencije u periodu konverzije, odnosno biće omogućeno da se nadoknadi razlika u visini prinosa dok proizvođač ne pređe na potpunu organsku proizvodnju, kaže profesor Bajić.

– Menja se zakon u organskoj poljoprivredi i vrlo je značajno da se povećava subvencija za vreme ovog prelaznog perioda konverzije, da se nadoknadi subvencijama razlika u visini prinosa dok se ne pređe u pravu organsku poljoprivredu i težimo ka tome da malo približimo te kuće za sertifikaciju organske proizvodnje. Naš centar, možda jedinstven u Srbiji, ima tu grupnu sertifikaciju. Kozari i živinari imaju sa nama ugovor da će da poštuju zakonske propise u organskoj proizvodnji, a mi imamo ugovor sa Centrom za ispitivanje namirnica u Beogradu koji ima dozvolu od Ministarstva da to može da radi, tako da tu ukupnu grupnu sertifikaciju plaća grad Užice. Moram da istaknem i da je Užice jedan od retkih gradova koji je potpisao ovaj memorandum da iz agrarnog budžeta koji se odvaja za svu poljoprivredu 3 odsto ide za unapređenje organske poljoprivrede.

Subvencije za organsku proizvodnju nisu zanemarljive, zbog čega raste i interesovanje poljoprivrednika za proizvodnju organske hrane.

– Kod koza, subvencija je 7000 po grlu, 7 dinara na litar mleka, 2000 na predato jare određenim klanicama. Kad idemo na organsko, 40 odsto više, pa umesto 7000 dobije se 10.000, ako je u pitanju organska proizvodnja i ako neko ima 100 grla. Pokazalo se da je ova proizvodnja u kozarstvu jako uspešna, jer područje Tare, Zlatibora, Zlatara, deo oko Čačka, Jelica ima mnogo pašnjaka, livada, što znači da imamo jeftinu hranu i samo u zimskim mesecima moramo imati organsku hranu proizvedenu na našem imanju, odnosno, na gazdinstvu. Ako toga nema, onda se može nabaviti u Vojvodini gde se proizvode žitarice, ovas, ječam i kukuruz, dok ne premostimo taj period.

Koje uslove jedno seosko domaćinstvo treba da ispunjava da bi na njemu mogle da se gaje životinje za organsku proizvodnju.

– Gazdinstvo mora da ima organsku hranu za koze ili za živinu. Mi preporučujemo bar jedan hektar izdvojene površine gde će se gajiti biljke za ishranu koza ili za ishranu živine, ili bilo koje druge stočne vrste domaćih životinja. Težnja u organskoj poljoprivredi je da 80 procenata aktivnosti onoga što se dešava bude na gazdinstvu, što je vrlo značajno, i da životinje imaju približnije uslove prirodnim, da mogu normalno da se kreću, da imaju prostora. Primera radi, za živinu je potrebno da ispust bude 4 kvadratna metra po grlu, a da u zatvorenom prostoru ne može biti više od 5 do 6 koka na kvadratnom metru. Znači, osnovno je da su u pokretu, da su na vazduhu, na suncu, da imaju čistu vodu i da stvorimo takav ambijent i uslove kao što imaju u prirodi.

Profesor Bajić je i predsednik Upravnog odbora čačanskog Instituta za voćarstvo i upućen je u to kakva je situacija u Moravičkom okrugu po pitanju organske proizvodnje. Interesovanje postoji, ali se mora mnogo više raditi na edukaciji poljoprivrednika, kaže on i dodaje da će raditi na tome da se oformi i Centar za organsku poljoprivredu u Čačku.

– Na našim sednicama diskutujemo o organskoj proizvodnji i iz te priče ponikle su i sadnice organske maline za šta postoji interesovanje, samo to treba organizovati. Znam za veliko interesovanje i u Guči, Ivanjici, Gornjem Milanovcu i Čačku. Koliko sam  upućen, bilo je izdvojenih sredstava u gradu Čačku, ali čini mi se da nisu iskorišćena. Predložiću i da otvorimo Centar za organsku poljoprivredu u Čačku, u Guči i Lučanima i da to objedinimo.

Naš sagovornik kaže da je pohvalno to što na čačanskoj pijaci postoje tezge za organsku proizvodnju, ali da nije dobro to što su one za sada prazne.

– Maksimalno ću se založiti, naravno uz pomoć i fakulteta, Instituta i lokalne samouprave da zaživi organska proizvodnja u Moravičkom okrugu. Ja sam se obradovao pošto sam video da na čačanskoj pijaci imaju dve tezge na kojima piše „organic”, lepo izrađene drvene, međutim i dalje stoje prazne. Treba da krenemo sa edukacijom, zimskim predavanjima, to je vrlo značajno. Vrlo je značajno da se u glavi našeg građanina promeni taj odnos. Često kažem mojim đacima, studentima i seljacima da je čovek ono što misli i jede. Uvek misli pozitivno i jedi organsku hranu, ako nam je zemljište zdravo, onda je zdrava biljka, onda je zdrava životinja, onda je zdrav čovek.

Od svih zemalja u Evropi, Danska je najdalje otišla u donošenju zakona o organskoj proizvodnji, rekao je profesor Bajić i naveo primer Londona u kome će biti zabranjeno da se u blizini škola i vrtića, na udaljenosti od 500  metara, otvaraju kiosci.

– Danska koja je koristila 2 tone đubriva po hektaru je donela zakon da do 2020. godine sve bude organsko, ali je u to čitav sistem uključen – sva ministarstva, Ministarstvo za odbranu, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo za ekologiju, poljoprivredu, škole, fakulteti, mediji… Tako da je taj procenat itekako veliki. Skoro sam pročitao odluku gradonačelnika Londona da ispred škola i dečijih vrtića ne može biti neka brza hrana na bliže od 500 metara. Beč je uveo organsku hranu u dečja obdaništa, u vojsku i tako dalje.

Zimska škola za poljoprivrednike

Užički Centar za organsku poljoprivredu svake godine organizuje zimsku školu za poljoprivrednike koja će ove godine biti održana u februaru u Poljoprivrednoj školi u Požegi.

– Zimska škola u Požegi poziva sve zainteresovane da 8, 9. i 10. februara u dođu u Poljoprivrednu školu u Požegi. Hoću da istaknem posebno da nam u tom poslu itekako pomaže Agronomski fakultet iz Čačka, Institut za voćarstvo, Centar za krompir u Guči koji se sada ponovo vraća u život, tako da se na tim predavanjima skupi stotinak seljaka, tridesetak doktora nauka sa našeg područja, a tu su i stručne službe iz Užica, Čačka, profesori iz Poljoprivredne škole. A pozivam i proizvođače da prisustvuju.

Поделите вести

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Сродне вести

Агро инфо | Агросаветник | Вести | Одабране вести

Због прогнозираних јутарњих мразева воћарима се саветује примена мера заштите

21.03.2024
Агро инфо | Агросаветник | Вести | Одабране вести

Воће цвета кад му време није

28.02.2024
Агро инфо | Агросаветник | Вести | Одабране вести

Рок за подношење захтева за подстицаје у биљној производњи продужен

26.02.2024