[rstr_selector]

AGROSAVETNIK, 16. septembar 2018.

Ekološko društvo Dragačevo obeležilo je u ponedeljak 10. septembra 20 godina rada i postojanja. Iako je osnovni cilj ovog udruženja obnova, zaštita i razvoj prirodnog, kulturnog i duhovnog nasleđa, ono ima široku delatnost i njegovi članovi se bave raznim aktivnostima iz oblasti lokalnog razvoja, a jedan od važnijih segmenata njihovog delovanja je razvoj i podsticaj poljoprivrede.

Za protekle dve decenije Ekološko društvo Dragačevo je realizovalo brojne programe, projekte i aktivnosti, pa je tako 2002. godine učestvovalo u izradi strateškog programa Agro-ekološko-turistički razvoj Dragačeva. Iste godine napisano je i besplatno podeljeno svakom poljoprivrednom domaćinstvu u Dragačevu 8.500 knjiga „Malina, kupina i krompir – proizvodnja zdravstveno bezbedne hrane, zaštita čoveka i životne sredine“ kao direktan doprinos razvoju najznačajnijih poljoprivrednih kultura, zaštiti čoveka i životne sredine. U oviru programa Mreža za podršku ruralnom razvoju Srbije, Društvo je 2009. godine organizovalo rad Područnog centra za ruralni razvoj Opštine Lučani u Guči.

U saradnji sa Savetom za selo i Fondom za poljoprivredu Opštine Lučani, početkom 2013. godine organizovano je prvo savetovanje iz poljoprivrede sa temama o proizvodnji, prihrani i đubrenju krompira i jagodastog voća, kao i potrebama i mogućnostima udruživanja poljoprivrednika. Uz pomoć Društva, Opština Lučani je početkom 2013. godine usvojila Deklaraciju Dragačevo – bez genetski modifikovanih organizama i proizvoda. U okviru programa Očuvanje i razvoj starih biljnih i životinjskih vrsta i sorti, Društvo je pomoglo pokretanje proizvodnje belog kukuruza starih nehibridnih sorti „osmak“ i „staklarac“ za projino brašno, što je uspešno predstavljeno na Sajmu poljoprivrede za vreme 53. Dragačevskog sabora trubača. Krajem 2013. godine Društvo je pomoglo osnivanje Udruženja poljoprivrednika Dragačeva u Guči, kroz obezbeđenje poslovnog prostora, opreme i materijalnih uslova za rad.

U ovom Agrosavetniku razgovarali smo sa Dušanom Ivanovićem, predsednikom Izvršnog odbora Ekološkog društva Dragačevo i potpredsednikom Izvršnog odbora Udruženja  poljoprivrednika Dragačevo.

– U proteklom periodu je bilo puno aktivnosti, pokušali smo da gledamo i slušamo probleme i potrebe ljudi oko nas i da im pomognemo koliko smo u mogućnosti. Realizujemo čitav niz aktivnosti, programa i projekata koji se tiču obnove, zaštite i razvoja prirodnog, kulturnog i duhovnog nasleđa, što je i osnovni cilj našeg Društva. Trudimo se da vidimo u čemu se ogledaju ti problemi, da li je u pitanju nedostatak informacija, znanja i veština za bavljenje svakodnevnicom ili je u pitanju složeniji posao kao što su organizovanje, zajednički nastup na tržištu i drugo.

Ekološko društvo je osnovano 10. septembra 1998. godine, a u Srbiji je tada još uvek bilo zemljoradničkih zadruga koje su jedan od važnijih faktora za održivost poljoprivrede i opstanak samih poljoprivrednika.

– Pre dvadeset godina, odnosno pre osnivanja Društva, još uvek su bile u životu zemljoradničke zadruge kao nosioci ili organizatori poljoprivredne proizvodnje, pa je bilo lakše. Danas je znatno teže jer smo to izgubili, poljoprivrednik je ostao prepušten sam sebi. Ljudi koji se bave voćarstvom sada vide hladnjačke kao zamenu za zemljoradničke zadruge, ali to je greška. Hladnjače su privatna preduzeća i ponašaju se trgovački na tržištu, gledaju da kupe po što jeftinijoj ceni, a što skuplje da prodaju. Gledaju profit i ekonomski interes jer oni od tog posla žive. Zadruge su velika potreba i mislim da mi ne možemo izaći iz svih ovih problema bez organizovanja i udruživanja.

Onaj ko osniva zadrugu on treba da bira i rukovodstvo

Dva osnovna problema u poljoprivredi su međusobno nepoverenje i neorganzovanje, što je i osnovni razlog gašenja  zemljoradničkih zadruga u Srbiji.

– Ljudi su izgubili poverenje u organizovanje, kao i jedni u druge, a ono je jako važno da bismo mogli da sarađujemo u grupi, odnosno timu. To je proizvod toga što su kod nas zadruge prestale da budu zadruge, već su postale poljoprivredno-društvena preduzeća. Ne može se osnovati zadruga a da direktora postavlja neko sa strane. Onaj ko osnuje zadrugu on treba da bira rukovodstvo. Mi smo olako shvatili šta je zadrugarstvo, izbacili smo zadružne principe i pravila rada, a  napravili smo nešto što je između zadruga i poljoprivredno-društvenih preduzeća, pa je jedna po jedna otišla u stečaj ili likvidaciju. Ako postavite direktora sa strane, a da on nema nikakvu odgovornost, on naravno neće rizikovati sa svojom imovinom ništa. Tako da je vrlo važno da direktor zadruge isključivo polaže račune svojim članovima zadruge i da njima odgovara. Nijedan poslovni rizik ne treba da preuzme bez njihovog odobrenja.

Zadrugama moraju da upravljaju stručni ljudi

Inicijativu da se u Srbiji oživi zadrugarstvo Ivanović ocenjuje pozitivno. Međutim, on smatra da ukoliko osnivanje zadruga bude motivisano samo konkursom resornog ministarstva za dobijanje sredstava, pitanje je koliko će takve zadruge opstati jer njima moraju da upravljaju stručni ljudi.

– Ono što jeste dobro je da se osnivaju zadruge, a ono što nije dobro jeste da budu motivisane samo ovim konkursom koje Ministarstvo najavljuje kao mogućnost dobijanja sredstava. Postavlja se pitanje šta će biti sa zadrugama koje ne dobiju podršku države. Takođe, i one koje dobiju podršku, moraju se voditi uz znanje i veštine i neophodno je proći određene obuke. Dobar voćar ili stočar ne znači da će biti i dobar vođa zadruge. Sa druge strane, kada se pokrene zadruga, ne može se odmah zaposliti menadžer ili direktor da je vodi, jer prosto ne postoji novac kojim bi to moglo da se uradi.

Važna je razmena iskustava i stručnih znanja sa drugim zemljama

Ekološko Društvo Dragačevo je najpre samostalno, a potom i u saradnji sa Udruženjem poljoprivrednika Dragačevo, proteklih godina organizovalo oko 40 stručnih putovanja kako u Srbiji, tako i drugim evropskim zemljama. Cilj svih putovanja je razmena  iskustava i usavršavanje iz oblasti poljoprivrede.

– Jedan od rezultata Ekološkog društva Dragačevo i Udrženja poljoprivrednika Dragačeva je organizacija stručnih putovanja. Cilj nam je da dobijemo nova znanja i veštine, a u drugim zemljama se zaista mnogo toga može videti. Od 2006. godine smo organizovali preko 40 stručnih putovanja, od toga 26 u inostranstvo, u različite evropske zemlje. Puno ljudi je išlo sa nama i videli smo kako drugi poljoprivrednici žive, kako rešavaju svoje probleme, gde je u svemu tome država.

Najbolji primeri za razvoj i održivost poljoprivredne proizvodnje koji mogu da se primene i u Srbiji stižu iz Slovenije.

– Nikada nismo videli gazdinstvo koje nije u nekom obliku organizovanja u Sloveniji. U pitanju su poljoprivredna udruženja, zemljoradničke zadruge, mašinski prstenovi, Sindikat poljoprivrednika Slovenije, Savez seoskih žena i slično. Sve je pokriveno i umreženo. Jedan čovek ne može ništa da uradi, on je izgubljen u vremenu i prostoru. Pitanje udruživanja je ekonomsko pitanje koje pomaže da opstanemo i daje elemente održivosti poljoprivrednih gazdinstava. Slovenija je posebno interesantna jer su oni sačuvali taj zadružni sektor sa zaokruženim poslovanjem, počevši od proizvodnje. Dakle, oni imaju proizvodnju, preradu i trgovinu. Danas u okviru Zadružnog saveza Slovenije posluje 65 zadruga koje godišnje prave preko 750 miliona evra prometa, što je jako puno.

Pored organizovanja, jedan od ključnih temelja održivosti poljoprivrednih gazdinstava u Sloveniji jeste prerada hrane na  gazdinstvima. Te primere su srpski poljoprivrednici mogli da vide tokom nedavne posete Poljoprivredno-prehrambenom sajmu AGRA koji je održan u Gornjoj Radgoni.

– U Sloveniji samo prvu klasu voća prodaju na tržištu, dok drugu ili treću prerađuju u proizvode koje prodaju tokom cele godine. Nedavno smo bili na Poljoprivredno-prehrambenom sajmu Agra koji je održan u Gornjoj Radgoni i tu smo videli da oni prerađuju jabuku i krušku u rakiju, suše to voće, prerađuju u sirće ili vina, ali recimo industrijsku jabuku uopšte ne prodaju već je prerađuju na svojim imanjima. U Sloveniji imaju pravilnike za preradu svih poljoprivrednih vrsta na gazdinstvu kao dopunsku delatnost. Potrebni su minimalni tehnički uslovi da bi se ta hrana mogla preraditi, ali ne i svi oni strogi uslovi koje mora imati velika prerađivačka prehrambena industrija. Ti pravilnici postoje više od 30 godina, a kod nas je ove godine donet Pravilnik za preradu mleka i mesa, tako da se nadam da će se to nastaviti i proširi na voće, povrće i druge proizvode na selu.

U organizaciji Ekološkog društva Dragačevo Srbiju će ovog meseca posetiti 50 poljoprivrednih inženjera iz Poljoprivredenog šumarskog zavoda Celje, a u oktobru dolaze predstavnici Poljoprivredno-šumarske komore Slovenije, najavio je Ivanović.

– Pored toga što mi vodimo grupe u inostranstvo, imamo i sve više grupa iz Evrope koje dolaze kod nas. Od 20. do 23. septembra biće nam u poseti  50 inženjera iz Poljoprivredno-šumarskog zavoda Celje, a sredinom oktobra posetiće nas i krovna organizacija Slovenije, a to je Poljoprivredno-šumarska komora. Oni su organizator cele poljoprivrede, sa 91.000 poljoprivrednih gazdinstava, 1.283 pravnih lica u oblasti poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i sa 8 regionalnih poljoprivredno-savetodavnih službi.

Pored Ekološkog društva Dragačevo koje svojim delovanjem daje doprinos razvoju poljoprivrede, tu je i Udruženje poljoprivrednika Dragačevo iz Guče koje je osnovano 2013. godine sa ciljem da se poljoprivrednicima iz ovog dela Srbije pomogne da opstanu i unaprede svoju proizvodnju.

– Udruženje poljoprivrednika Dragačevo ima 70 članova koji se bave raznim poslovima, mešovitom poljoprivrednom proizvodnjom. Kao Udruženje se borimo da podelimo znanje i informacije, da pomognemo ljudima, da ih okupimo i ukažemo im na značaj zajedničkog rada.

Mora se razmišljati o udruživanju

Bez udruživanja, organizovanog plasmana robe i zajedničkog nastupa na tržištu, poljoprivrednici u Srbiji nemaju bolju budućnost, zaključio je Dušan Ivanović.

– Poljoprivreda je u vrlo teškom stanju. Nešto se mora menjati. Ono što smo videli u Sloveniji i Italiji jeste da se razmišlja o strukturi prodaje proizvoda. Mora unapred da se razmišlja za koga se to radi, da se ne podižu površine a da se ne zna kome će se to prodati i kako će taj sutra platiti. Treba razmišljati o zajedničkom nastupu i da se struktura prodaje poljoprivrednih proizvoda podeli na više tih kanala prodaje – prodaja u svežem stanju, prerada ili čuvanje i zamrzavanje. Dok smo razjedinjeni mislim da nam neće biti bolje.

Поделите вести

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Сродне вести

Агро инфо | Агросаветник | Вести | Одабране вести

Због прогнозираних јутарњих мразева воћарима се саветује примена мера заштите

21.03.2024
Агро инфо | Агросаветник | Вести | Одабране вести

Воће цвета кад му време није

28.02.2024
Агро инфо | Агросаветник | Вести | Одабране вести

Рок за подношење захтева за подстицаје у биљној производњи продужен

26.02.2024