[rstr_selector]

AGROSAVETNIK, 17. jun 2018.

Grad Čačak je sredinom aprila raspisao konkurs za dodelu podsticajnih sredstava u poljoprivredi koji traje do 14. septembra odnosno  do utroška sredstava. Iznos direktnih subvencija poljoprivrednicima isti je kao i prošle godine, a predviđen je 41 milion dinara. Kako se navodi u konkursnoj dokumentaciji, sredstva za podsticanje razvoja poljoprivrede su direktna i bespovratna i koriste se za finansijsku podršku individualnim poljoprivrednim proizvođačima u pokretanju, obnavljanju i unapređenju poljoprivredne proizvodnje u cilju osavremenjivanja tehnologije proizvodnje poljoprivrednih proizvođača i prilagođavanja standarda i kvaliteta tržištu EU.

O detaljima ovog konkursa razgovarali samo sa Bojanom Gavrilovićem, rukovodiocem grupe za poljoprivredu Gradske uprave za lokalni ekonomski razvoj. On kaže da je od dana raspisivanja konkursa do kraja maja podneto 106 zahteva, što je nešto malo manje u odnosu na isti period prošle godine.

– Prošle godine je za taj period pristiglo oko 118 zahteva. Oni se uglavnom odnose na sisteme za navodnjavanje, zaštitu bilja i protivgradnu zaštitu, a nešto manji broj zahteva je iz oblasti stočarstva.

Isplata subvencija dva dana nakon potpisivanja ugovora

Nakon prijema zahteva i provere predate dokumentacije sledi  potpisivanje ugovora, objašnjava Gavrilović i dodaje da poljoprivrednici koji su u ovom prvom krugu predali zahteve isplatu mogu da očekuju krajem ovog meseca.

– Uglavnom su svi zahtevi pregledani, potpisivanje ugovora će biti za sedam dana, a dva dana nakon toga kreće isplata subvencija.

Iznos bespovratnih sredstava ne može da bude veći od 500.000 dinara po jednom registrovanom poljoprivrednom gazdinstvu, osim za investiciju Kupovina obradivog poljoprivrednog zemljišta gde je maksimalni iznos bespovratnih sredstava 300.000 dinara, a minimalan iznos investicije za koju se traži finansijska podrška ne može biti manji od 20.000 dinara.

Ove godine, zbog aktuelnih IPARD programa, nije dozvoljeno subvencionisanje za kupovinu traktora i skladišno-preradnih kapaciteta, rekao je Gavrilović.

– Zbog IPARD programa nam ove godine nisu dozvolili da finansiramo kupovinu traktora i skladišno-preradnih kapaciteta. U okviru njih možemo samo da finansiramo opremu koja se nalazi u njima, ali ne i same zidove. Ti zahtevi su nam bili najveći prethodnih godina i uvek su dostizali maksimum za isplatu.

Zahtevi pristižu iz svih čačanskih sela, ali najviše iz onih koja su razvijenija i gde su poljoprivrednici bolje obavešteni.

– Neka sela imaju razvijeniju poljoprivrednu proizvodnju, meštani su bolje obavešteni pa više i konkurišu. To su Miokovci, Gornja Gorevnica, Bresnica, Mrčajevci, Zablaće, Preljina i Viljuša.

Centri za razvoj sela u velikoj meri doprinose dobroj informisanosti poljoprivrednika, kaže Gavrilović i podseća da Čačak ima tri ovakva centra.

– Čačak ima tri Centra za razvoj sela, a za sada najbolje funkcionišu Centri u Zablaću i Mrčajevcima, dok je Centar u Trbušanima ranije bio aktivan, a sada samo u navratima. Najveći broj sela koje gravitiraju Mrčajevcima i Zablaću informisan je što se tiče ovih subvencija, a što se tiče Centra u Trbušanima, to su Trbušani, Miokovci, Gorevnica i Milićevci, a svi ostali su nešto manje informisani.

O podnetim prijavama odlučuje Komisija za dodelu podsticajnih sredstava u poljoprivredi koja prijave razmatra jednom mesečno, kaže Gavrilović i objašnjava kakva je procedura nakon otvaranja i pregleda predatih zahteva.

– Komisija obradi predmete iz jednog meseca, a onda se do polovine sledećeg meseca potpisuju ugovori i vrši isplata sredstava. Zahtevi za jun pristižu sada i biće obrađeni i isplaćeni do 20. jula.

Podsticaji za kupovinu poljoprivrednog zemljišta

Pored standardnih mera za podsticanje poljoprivrede, Grad Čačak je prošle godine uveo i podsticaje za kupovinu poljoprivrednog zemljišta što je jedinstvena mera trenutno u Srbiji. Interesovanje za ovu meru je sve veće, ali je procedura malo komplikovanija u odnosu na ostale podsticaje zbog čega Gavrilović preporučuje građanima da se obrate gradskoj Službi za razvoj poljoprivrede ukoliko im je potrebna pomoć u vezi neophodne dokumentacije.

– Isključivo se finansira ono što se vodi pod obradivim poljoprivrednim zemljištem i livadama. Interesovanje je sve veće, samo što je tu procedura malo drugačija od ostalih podsticajnih sredstava jer mi tražimo završno stanje, odnosno da se ta parcela već vodi na onoga ko ju je kupio. Znači, on mora da prođe celokupnu proceduru, od kupovine do prevoda u katastru, a za to je minimalno potrebno 2 meseca. Prošle godine su za ovu meru dva proizvođača imala kompletnu dokumentaciju, a dva nisu, što je po mom mišljenju dovoljan broj ljudi s obzirom na to da je u pitanju nova mera koja je malo komplikovanija. Za sada imamo dva zahteva, ali dosta ljudi se interesuje.

Počela žetva ječma, uskoro i žetva pšenice

U Srbiji je počela žetva ječma, a očekuje se da za narednih desetak dana počne i žetva pšenice kojom je prethodne jeseni zasejano 670.000 hektara. Milan Damljanović, savetodavac za ratarstvo, kaže da je u čačanskom kraju i ostalim područjima koje pokriva Poljoprivredna savetodavna i stručna služba Čačak pod ozimim strninama zasejano oko 9.000 hektara, od kojih je 6.500 pod pšenicom. Damljanović kaže da prvi rezultati obećavaju dobar rod ove žitarice.

– Ovih dana je počela žetva ječma koja je odrađena na 3 do 5 odsto parcela i to u nizijskom predelu, u dolini Zapadne Morave. Polako će se premeštati ka brdsko-planinskom rejonu, a nakon toga sledi žetva pšenice. Ječam je uglavnom odličnog kvaliteta, prema preliminarnim rezultatima prinosi su bolji nego prošle godine, stanje ovih kultura je poprilično dobro, a i kvalitet zrna je bolji nego prethodnih godina.

Mraz prepolovio rod kajsije

Nešto ranije počeće i berba kajsije s obzirom na to da je i vegetacija krenula ranije. Berba u miokovačkom kraju očekuje se za nekih 10 do 15 dana, a prema informacijama iz Udruženja „Miokovačka kajsija” ovogodišnji rod je značajno umanjen zbog prolećnog mraza u martu. Kako kažu, mraz je „obrao” domaće sorte za 60 odsto, a sorte „roksanu” i „zaklopačku ružu” za 80 odsto. Zbog toga u ovom Udruženju smatraju da cena industrijske kajsije ne bi smela da bude niža od 50 dinara, dok bi konzumna kajsija trebalo da košta oko 100 dinara, kao što je to bio slučaj pre dve godine kada je prinos ove voćke zbog prolećnog mraza takođe bio veoma nizak.

Поделите вести

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Сродне вести

Агро инфо | Агросаветник | Вести | Одабране вести

Због прогнозираних јутарњих мразева воћарима се саветује примена мера заштите

21.03.2024
Агро инфо | Агросаветник | Вести | Одабране вести

Воће цвета кад му време није

28.02.2024
Агро инфо | Агросаветник | Вести | Одабране вести

Рок за подношење захтева за подстицаје у биљној производњи продужен

26.02.2024