[rstr_selector]

AGROSAVETNIK, 25. mart 2018.

Sneg i niske temperature na izmaku zime proteklih dana su najveći problem voćara u Moravičkom okrugu, ali i u celoj zemlji. Naime, martovski mraz doveo je do oštećenja na većini voćnih vrsta, ali u kojoj meri to za sada to nije moguće reći, kaže dr Nebojša Milošević, naučni saradnik Instituta za voćarstvo u Čačku.

– Još uvek je preuranjeno precizno reći kolike su štete, u kom obimu i na kojim vrstama. Evidentno je da je najviše stradala kajsija koja ima nestabilno i kratko zimsko mirovanje, pa je ona tokom ranijeg toplog vremena započela vegetaciju jer su njeni pupoljci bili u fazi bubrenja. Kod nekih ranih sorti je čak došlo i do cvetanja. Prema informacijama sa terena u voćnjacima na području Čačka, postoje procene da je šteta od mraza na kajsiji od 40 pa sve do 80 odsto. Treba napomenuti da smo i krajem februara i početkom marta imali talas zahlađenja, pa su voćke i tada pretrpele određena oštećenja. Štete od mraza se mogu očekivati i kod breskve kod koje su takođe pupoljci počeli da bubre, ali i na trešnji, višnji, šljivi kao i na pojedinim jabučastim vrstama. Potrebno je sačekati još nekoliko dana da se vreme stabilizuje, tek tada će se znati kolika su oštećenja od mraza, izjavio je dr Milošević.

Sneg sprečio golomrazicu

Milošević naglašava da su snežne padavine u prethodnih nekoliko dana pozitivno uticale na stanje voća, jer je u određenoj meri zaštitio pupoljke od izmrzavanja.

– Ako se može reći da svako zlo ima i neko svoje dobro, to je onda prisustvo ovog snega koji se zadržao na stablima i granama voća. Poznato je da je sneg dobar izolator, pa je on pozitivno uticao u ovoj situaciji, odnosno zaštitio je pupoljke voća od smrzavanja, kaže dr Milošević.

Subvencije u poljoprivredi na prošlogodišnjem nivou

Uredba o raspodeli podsticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju za ovu godinu doneta je početkom marta. Ovom uredbom se propisuje obim sredstava, vrste i maksimalni iznosi po određenim kategorijama podsticaja. Slađana Petrić, savetodavac za agroekonomiju u čačanskoj Poljoprivrednoj savetodavnoj i stručnoj službi, kaže da su subvencije uglavnom ostale na istom nivou kao i prošle godine i da su razlike neznatne.

– Jedina razlika je u tome što je za osnovne podsticaje za biljnu proizvodnju sada opredeljeno 4.000 dinara po hektaru, za razliku od prethodne godine kada je to bilo po 2.000 dinara, s tim što ove godine neće biti regresa za mineralno đubrivo, jer je sada sve spojeno u ovom prvom iznosu. U odnosu na prethodnu godinu novina je i to što će podsticaji za uzgoj junadi sada biti 10.000 dinara, umesto dosadašnjih pet hiljada. Kada je reč o merama ruralnog razvoja novina je da je za podizanje višegodišnjih proizvodnih zasada voća, vinove loze i hmelja opredeljeno ukupno 180 miliona dinara, za razliku od prošlogodišnjih 150 miliona. Za proizvođače u marginalnim područjima to znači da će ove godine imati povraćaj sredstava od 65 odsto, za razliku od prethodnog perioda kada su imali za oko 20 odsto manje.

Kada je reč o ostalim podsticajima u okviru mera ruralnog razvoja u suštini je sve ostalo na prošlogodišnjem nivou, rekla je Slađana Petrić napominjući da ni ove godine nije izostala podrška mladim poljoprivrednim proizvođačima u ruralnim područjima, koji će moći da računaju na povraćaj od 75 odsto, za šta je u agrarnom budžetu države opredeljeno oko 200 miliona dinara.

Ostale subvencije tek nakon usvajanja pravilnika

Slađana Petrić naglašava da iza uredbi slede pravilnici koji bliže uređuju ovu oblast za 2018. godinu i da poljoprivrednici moraju da prate objavljivanje pravilnika kako bi mogli da konkurišu za subvencije.

– Kada je reč o podsticajima za nabavku poljoprivrednih mašina, opreme, priplodnih grla tu se čeka donošenje pravilnika koji će bliže odrediti način na koji će sredstva biti deljena. Poljoprivredni proizvođači bi trebalo da prate kada će ti pravilnici biti donešeni, a mi u Poljoprivrednoj službi im u svakom trenutku stojimo na raspolaganju bilo da je reč o popunjavanju zahteva za sve vrste podsticaja ili za pojašnjenje u vezi sa pravilnicima, zaključuje Petrićeva.

Kraj maja rok za podnošenje zahteva za subvencije u stočarstvu i pčelarstvu

Radovan Ševarlić, savetodavac za agroekonomiju u čačanskoj Poljoprivrednoj savetodavnoj i stručnoj službi, saglasan je sa svojom koleginicom, ali napominje da su već donete izmene Pravilnika o podsticajima u stočarstvu za kvalitetna priplodna grla, koje se odnose na minimalan i maksimalan broj krava i ovaca, a ima izmena i u podsticajima u pčelarstvu.

– Prema izmenama pravilnika, subvencije od 25.000 dinara po umatičenoj kravi mogu da se ostvare za najmanje tri krave, a u područjima sa otežanim uslovima rada za najmanje dve i to je izmena u odnosu na prethodnu godinu. Podsticaji od 7.000 dinara u ovčarstvu će moći da se iskoriste za najmanje 30 priplodnih ovaca, dok je prošle godine to moglo da se uradi i za 10 ovaca. Kada je reč o podsticajima za priplodne nerastove i krmače oni iznose 10.000 dinara i mogu se ostvariti za najmanje 10 grla. Treba napomenuti da se podsticaji ove godine mogu ostvariti i za kvalitetne koze i jarčeve u iznosu od 7.000 dinara, a minimalan broj je 10 priplodnih grla. Takođe, najnovijom Izmenom pravilnika koja se odnosi na podsticaje po košnici pčela u iznosu od 720 dinara, predviđeno je da se ove godine oni mogu ostvariti za najmanje 30, a najviše 200 za košnica. Napominjem da se ovi zahtevi, kao i prethodne godine, podnose od 15. aprila do 31. maja, istakao je Radovan Ševarlić.

Nedovoljna informisanost razlog slabog odziva za IPARD fondove

Dugoočekivani IPARD fondovi odnedavno su dostupni i poljoprivrednim proizvođačima iz Srbije, ali veliki broj njih nije upoznat sa mogućnostima koje se nude. Takva praksa je i u većini država koje su pre nas počele da koriste evropski novac za poljoprivredu. Nedovoljna informisanost i komplikovana procedura za konkurisanje glavni su razlozi što neke zemlje nisu uspele u zadatom roku da iskoriste sav raspoloživ fond za razvoj agrara. Biljana Janjić, agroekonomista čačanske Poljoprivredne službe, kaže da poljoprivrednicima najveći problem predstavljaju precizno određeni minimumi proizvodnje.

– Poljoprivredni proizvođači sa područja četiri opštine koliko pokrivamo, su zainteresovani za evropske fondove, dolaze i raspituju se, ali je neophodno da ostvare zadate minimume proizvodnje koji su uslov da bi konkurisali za sredstva, a ujedno su i najveći kamen spoticanja proizvođača. U početku je za ova sredstva bilo veoma veliko interesovanje, naročito za traktore i poljoprivrednu mehanizaciju. Međutim, to je interesovanje splaslo, naročito kod stočara, jer nisu ispunjavali stroge veterinarsko-sanitarne uslove. Postoje i proizvođači koji ispunjavaju uslove za korišćenje sredstava iz IPARD fondova, ali u ovom navratu nisu konkurisali, pa smo ih obavestili da će isti konkursi za kupovinu traktora, priključnih mašina, izgradnju objekata i slično, biti raspisani i u junu mesecu, rekla je Biljana Janjić.

Strogi kriterijumi prepreka do novca IPARD fondova

Prema informacijama do kojih su došli zaposleni u Poljoprivrednoj službi u Čačku, u celoj zemlji do sada je za sredstva iz IPARD fondova konkurisalo 200 poljoprivrednika, a sa našeg područja Poljoprivredna savetodavna i stručna služba zna samo za njih troje, kaže Janjić.

– Prema informacijama kojima raspolažemo, svega tri poljoprivredna proizvođača sa područja Čačka i Arilja su konkurisala za traktore. To ne znači da su oni jedini, ali za ove imamo podatke jer su nas kontaktirali pri izradi biznis planova koji su neophodni da bi uopšte konkurisali, kaže Janjić.

Interesovanje i sa područja Gornjeg Milanovca

Biljana Janjić podseća da je interesovanje poljoprivrednika iz svih opština za koje je zadužena čačanska Poljoprivredna služba bilo veliko, ali naglašava da savetodavci od većine nemaju povratnu informaciju.

– Imali smo veliko interesovanje poljoprivrednika za evropske fondove sa područja čitavog okruga, nedavno smo imali jednog proizvođača iz okoline Gornjeg Milanovca. Njega, ali i ostale mi smo obaveštavali o neophodnoj dokumentaciji, uslovima konkursa i načinima na koje mogu aplicirati za sredstva IPARD fondova, kako da naprave biznis planove, do kada da predaju dokumentaciju i slično. Od Milanovčana koji ispunjavaju uslove, nismo dobili informaciju da li su konkurisali, ili će to učiniti u junu, rekla je Biljana Janjić.

Konkursi za IPARD sredstva ponovo u martu i junu

Do sada su raspisana dva konkursa za sredstva iz IPARD fondova – jedan u decembru prošle, a drugi u januaru ove godine. Prvi se odnosio na priključne mašine i opremu, drugi na traktore, a Biljana Janjić obaveštava poljoprivrednike da će uskoro biti objavljena još dva konkursa.

– Krajem marta i u junu očekujemo da ponovo budu objavljeni konkursi za dodelu sredstava iz IPARD fondova. Martovski konkurs će biti namenjen onima koji planiraju da opremaju objekte, a ovaj koji se očekuje u junu je za izgradnju objekata, nabavku traktora, priključnih mašina, kao i za preradu i opremu, zaključuje Biljana Janjić.

Поделите вести

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Сродне вести

Агро инфо | Агросаветник | Вести | Одабране вести

Због прогнозираних јутарњих мразева воћарима се саветује примена мера заштите

21.03.2024
Агро инфо | Агросаветник | Вести | Одабране вести

Воће цвета кад му време није

28.02.2024
Агро инфо | Агросаветник | Вести | Одабране вести

Рок за подношење захтева за подстицаје у биљној производњи продужен

26.02.2024