[rstr_selector]

AGROSAVETNIK, 7. januar 2018.

U poslednjem izdanju Agrosavetnika u 2017. godini najavili smo otvaranje nacionalne laboratorije za kontrolu kvaliteta mleka, koja bi polovinom januara trebalo da počne da radi u Batajnici. Nenad Dolovac, savetnik ministra poljoprivrede i zaštite životne sredine, tada je objasnio da se do sada mleko kontrolisalo u okviru internih laboratorija mlekara i u okviru eksternih laboratorija koje su radile za mlekare, a da će u narednom periodu, kao što je slučaj u većini zemalja u okruženju, apsolutnu kontrolu nad kvalitetom sirovog mleka imati državne laboratorije. To znači da će sistem kontrole mleka sada biti nezavisan. Dolovac je rekao i da će se na taj način smanjiti i neke sumnje koje možda postoje, kao što je sumnja u kvalitet mleka koji su analize pokazale.

Mlekara sa tradicijom dugom 25 godina

Mlekara „Kuč” iz Kragujevca, sa tradicijom dugom 25 godina, dnevno otkupljuje oko 80 tona mleka, a prioritet u radu im je kvalitet. U okviru mlekare radi interna laboratorija u kojoj se vrši kontrola sirovog mleka i gotovih mlečnih proizvoda.

– Mi smo i do sada za velike poljoprivredne proizvođače radili mikrobiologiju mleka. Do sada je važilo da interna laboratorija svakog prerađivača mleka radi procenat mlečne masti i da se na osnovu toga plaća obračun, tj. predato mleko poljoprivrednim proizvođačima. Mahom su sve mlekare, osim „Imleka”, radile isplatu samo po procentu mlečne masti. Međutim, novi Pravilnik zahteva da se radi isplata po procentu mlečne masti, po proteinima, ukupnom broju somatskih ćelija, tj. po mikrobiologiji. Pored toga, zahtev je da se rade i rezidue, a svi ti parametri treba da uđu u cenovnik, objašnjava Rosanda Gobeljić, rukovodilac službe nabavke sirovina u mlekari „Kuč”.

Od pasterizovanog mleka do kačkavalja

Ona kaže da mlekara ‚‚Kuč” trenutno sarađuje sa više od hiljadu poljoprivrednih proizvođača i sa pravnim licima koja rade otkup, kao i to da je njihova paleta proizvoda velika.

– Mi sarađujemo trenutno sa više od hiljadu poljoprivrednih proizvođača i imamo pravna lica koja rade otkup. Za tih hiljadu poljoprivrednih proizvođača mi smo direktni otkupljivači i to je negde oko 60 odsto mleka koje dođe u mlekaru, dok preostalih 40 odsto dolazi od pravnih lica koji su otkupljivači koji nama prodaju mleko. Paleta naših proizvoda je velika. Imamo pasterizovano mleko, jogurt, kiselo mleko, kisele pavlake, mlečne namaze, papriku u pavlaci, kajmak, kačkavalj, fetu i drugo.

Sve što životinje pojedu direktno se odražava na mleko

Rosanda Gobeljić kaže da su ovim Pravilnikom zaštićeni proizvođači i otkupljivači, ali i krajnji potrošači.

– Pored toga što su zaštićeni proizvođači, otkupljivači i kupci, takođe se indirektno kontroliše i hrana kojom se hrane životinje. Predviđeno je da se jednom mesečno uradi kontrola na rezidue. Sve što životinje pojedu to se direktno odrazi na mleko. Ako hrana u sebi sadrži aflatoksin ili na primer metaloide, sve to pređe u mleko. Tako da se takvom kontrolom proverava i hrana koju životinje jedu. Ovaj Pravilnik je pokrio sve segmente, tako da, kada se iskontroliše sirovo mleko na terenu, onda su sigurno zaštićeni krajnji potrošači.

Higijena na prvom mestu

Kontrola somatskih ćelija kod sirovog mleka koja je od sada obavezna, biće direktan pokazatelj higijene muže, stada i samog čoveka koji muze, kaže naša sagovornica.

– Ukoliko je higijena dobra, onda je manja verovatnoća da će se pojaviti bolest vimena, tj. mastitis. Analize će se raditi jednom mesečno, ali će se isplata raditi na osnovu geometrijske sredine. Čim se pokaže povećan broj somatskih ćelija, ti rezultati koji su loši idu direktno proizvođaču i veterinarskoj inspekciji koja će odmah reagovati i proslediti ih nadležnoj veterinarskoj službi.

Proizvodi idu i za rusko tržište

Mlekara „Kuč” otkupljuje mleko gotovo iz čitave Srbije, a u svom okviru ima i hemijsku i mikrobiološku laboratoriju.

– U okviru naše mlekare postoji hemijska i mikrobiološka laboratorija, ali potvrdu validnosti naših rezultata radi Institut za higijenu i tehnologiju mesa ili Zavod za mlekarstvo. Mi otkupljujemo mleko iz skoro cele Srbije: iz šumadijskog okruga, raškog, pomoravskog, zlatiborskog, kolubarskog i drugih. Svakodnevno nam u mlekaru stiže oko 80 tona mleka. Mi smo jedan deo tog mleka koje je hlađeno odvojili i opredelili samo za proizvode koji idu za rusko tržište, kaže Gobeljićeva.

Ona navodi da se premija za mleko isplaćuje redovno i da trenutno iznosi 7 dinara. Takođe, naglašava da se država dosta okrenula poljoprivrednim proizvođačima tako što im daje različite subvencije i stimulacije, i to ne samo na republičkom nivou, nego i na opštinskom.

Preuzima se samo hlađeno mleko

Novim Pravilnikom je propisano da se može preuzimati samo hlađeno mleko, što predstavlja veliki problem manjim poljoprivrednim proizvođačima koji nemaju laktofrize, odnosno opremu za hlađenje mleka.

– Veliki je problem sada što imamo usitnjene poljoprivredne proizvođače koji dnevno daju manje od 50 litara mleka. Oni uglavnom nemaju laktofrize, a novi Pravilnik propisuje da se može preuzimati samo hlađeno mleko. Tako da je neophodno da se formiraju otkupna mesta na kojima će se lagerovati mleko od više poljoprivrednih proizvođača, kaže Rosanda Gobeljić.

Поделите вести

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Сродне вести

Агро инфо | Агросаветник | Вести | Одабране вести

Због прогнозираних јутарњих мразева воћарима се саветује примена мера заштите

21.03.2024
Агро инфо | Агросаветник | Вести | Одабране вести

Воће цвета кад му време није

28.02.2024
Агро инфо | Агросаветник | Вести | Одабране вести

Рок за подношење захтева за подстицаје у биљној производњи продужен

26.02.2024