[rstr_selector]
Фото: Џенарика Инфо

Hadžića kuća: Od luksuzne kuće u 19. veku do prostora stalne muzejske postavke

U okviru realizacije projekta ,,Čačak nacionalna prestonica kulture 2023“ počela je rekonstrukcija Hadžića kuće u Gospodar Jovanovoj ulici, objekta u kome je do nedavno bilo smešteno Zavičajno odeljenje Gradske biblioteke „Vladislav Petković Dis“. Po završetku rekonstrukcije, u njoj će biti smeštena stalna muzejska postavka Gradske kuće s kraja 19. veka.

Hadžića kuća predstavljena je na grafici Feliksa Kanca 1860. godine

Poznata i pod nazivom Virerova kuća, po jednom od svojih prethodnih vlasnika, predstavnik je tradicionalne srpske gradske arhitekture iz druge polovine 19. veka. Sagrađena je 1854. godine i ima interesantnu istoriju. Hadžića kuću je na svojoj grafici predstavio poznati putopisac Feliks Kanic 1860. godine kada je posetio Čačak, što govori o njenoj velelepnosti za vreme u kome je izgrađena.

Jedna je od najstarijih kuća u Čačku. Promenila je nekoliko vlasnika, a prvi od njih, Vladimir Hadžić, bio je uticajan Čačanin koji je mnogo toga ostavio gradu i njegovim žiteljima, priča Snežana Ašanin, etnolog Narodnog muzeja u Čačku.

– Prvi vlasnik ove kuće bio je jedan od najbogatijih žitelja Čačka, trgovac i opštinski službenik Vladimir Hadžić. Živeo je svega 40 godina i za svog kratkog života je stekao jednu impozantnu kuću, prestižnu građevinu u to vreme u Čačku, koja se još od tada naziva po njemu – Hadžića kuća. Vladimir Hadžić je jedno vreme bio predsednik opštine, zaslužan je za prvi bedem koji se gradio na obali Morave, kao i za rekonstrukciju čačanske crkve. A najzaslužniji je pokrovitelj čačanskog čitališta. Osnovao je prvo čačansko čitalište, pa nije ni čudo da je jedno vreme u toj kući bilo smešteno Zavičajno odeljenje Biblioteke „Vladislav Petković Dis“. Hadžić je bio predstavnik Opštine na Velikoj ustavotvornoj Narodnoj skupštini 1869. godine. To je bila godina kada se Narodna skupština prvi put podigla na stepen zakonodavnog tela. Na toj dužnosti i na dužnosti narodnog poslanika smrt ga je zatekla 1872. godine.

Nakon smrti Vladimira Hadžića, kuća prelazi u ruke njegovog brata Svetozara, srpskog oficira, a pretpostavlja se, kaže sagovornica, da je u ovoj kući jedno vreme radila i prva telefonska centrala.

– Ispostavilo se da je VLadimir Hadžić nakon smrti ostavio velike dugove, pa je kuća morala biti prodata na licitaciji. Kuću je kupio Milisav Petrović, zet Vladimira i Svetozara Hadžića, koji je bio oženjen njihovom sestrom Smiljom. Nakon njegove smrti kuća je pripala njihovoj ćerki Despini Lazić, a nakon smrti njenog muža Milana Lazića, Despina kuću prodaje Katarini Gerber koja je bila udata za pivara Sigmunda Virera po čijem prezimenu je kuća takođe poznata. Kroz svoju istoriju, kuća je promenila više vlasnika, a posle Drugog svetskog rata izbegla je nacionalizaciju pa su je, naposletku, naslednici prodali SIZ-u kulture 1977. godine kada je i proglašena spomenikom kulture. Od 1993. do 2019. godine u kući je bilo smešteno Zavičajno odeljenje Gradske biblioteke.

Danas, Hadžića (Virerova) kuća prolazi kroz rekonstrukciju i uskoro bi trebalo da dobije novu namenu, objašnjava Snežana Ašanin.

– Doneta je odluka da se u njoj postavi stalna muzejska postavka Gradske kuće iz druge polovine 19. i prve polovine 20. veka, pošto je to kuća koja je spratna, za svoje vreme veoma luksuzna kuća među gradskim kućama koje su bile mahom prizemne, te je ona odličan predstavnik kuće iz tog perioda. Planiramo da u prizemlju postavimo izložbeni salon – sve ono što je činilo jednu kuću iz tog perioda. Biće predstavljen mali i veliki salon. Biće to prikaz spavaće, devojačke, dečje sobe… Pored toga, tu će biti i jedan manji prostor koji će biti posvećen manjim tematskim izložbama koje budemo pripremali u okviru Etnološkog odeljenja Narodnog muzeja u Čačku.

Поделите вести

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *