[rstr_selector]

Počelo potkopavanje hrasta

Takovski hrast-zapis na Savincu odoleo je turskoj vladavini, preživeo Austrougare i Nemce i dočekao da se danas njegova sudbina nađe u rukama visokih državnih činovnika.

Prilikom projektovanja trase auto puta Beograd – južni Jadran, i pored upozorenja meštana Savinca, konstruktori nisu vodili računa o tome da se izgradnjom sačuva hrast star više od šest vekova.

Netaknut, hrast je rastao vekovima i narastao do neverovatnih dimenzija, stablo mu je obima osam metara, a krošnja širine 40. Kao takav savinački hrast spada u najveća stabla u Srbiji. Meštani kažu da se na hrastu nalazi i utisnut Savin krst. Zbog svih činjenica koje ovo drvo čine posebnim seljani su još pre godinu dana upozorili javnost da su projektanti nepromišljeno zacrtali da trasa prođe baš preko hrasta-zapisa. Oni kažu da je ovaj propust nastao jer konstruktori auto-puta nikada nisu izašli na teren, planove su crtali iz svojih fotelja, a hrast koji je stariji od bilo koje građevine u Takovu nigde nije ucrtan. Iako ga nema u prednacrtima inženjera „CIP-a“, hrast je i te kako vidljiv. Da su se zainteresovali, pronašli bi ga i na mapi Google-a.

Kako su se radovi na izgradnji auto-puta primicali hrastu, tako je raslo nezadovoljstvo građana što graditelji ne odustaju od namere da hrast-zapis odseku. Danas u Srbiji postoji više od 10. 000 potpisa građana koji traže da se sačuva ovo blago prirode.

Nevladine organizacije i udruženja građana u nekoliko navrata organizovali su proteste u želji da skrenu pažnju na ovaj problem. Međutim, svi oni nisu otišli daleko u tom poslu. Bojan Milovanović iz gornjomilanovačke nevladine organizacije „GM optimist“ kaže da su kod hrasta već započeli radovi koji mogu biti pogubni za ovo drvo:

– Mi sa terena imamo informacije da se ne preduzima ništa po pitanju očuvanja ovog drveta, naprotiv, nastavljena su otkopavanja oko njega, a iskop koji ga okružuje sada je visok tri do četiri metra.

Nepovoljno po ovo stablo je što se zemlja oko njega sada isušuje, a korenje će uskoro ostati bez vlage.
Čak smo nezvanično čili da je cilj da se zemlja što više potkopa kako bi se hras sam osušio, što će uskoro i uslediti jer ga niko ne zaliva. Svaki dan čujemo oprečne priče, izjave zvaničnika su svaki dan drugačije, a činjenica je da je hrast iz dana u dan sve više oštećen – izjavio je Bojan Milovanović iz NVO „GM optimist“.

Поделите вести

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *