[rstr_selector]

Najviši porezi u gradu u kome privreda skoro da ne postoji

Lokalna poreska uprava od Čačana ubira porez na imovinu građana koji je među najvišima u zemlji. U gradu koji je odavno prepoznatljiv po armiji nezaposlenih, stotinama zatvorenih firmi i retkim primerima uspešne privatizacije, ubira se nenormalno visok porez.

Čačak je, ako je to uopšte nekada i bio, odavno prestao da bude privredni centar Srbije. Računi za porez na imovinu građana u odnosu na prošlu godinu Čačanima su sada veći od 50 do 100 odsto, a bilo je primera gde su rešenja glasila i na tri puta veće iznose. Postavlja se pitanje, kojom se to logikom rukovodstvo grada vodilo kada se odlučilo na korak primene zakona po maksimalnoj poreskoj stopi oporezivanja. Loši ekonomski uslovi i sveopšta kriza doveli su čačansku privredu na sam rub provalije. U Čačku se sve češće čuje da zaposleni plate naplaćuju preko suda iz stečajne mase svog nekadašnjeg preduzeća. Čest primer su i firme koje godinama ne isplaćuju zarade svojim radnicima. Čačani danas do posla dolaze teže nego ikad. Uprskos svemu ovome, plaćaju, tačnije nameću im se plaćanja koja njihovi porodični budžeti teško da mogu da izdrže.

I dok ekonomski stručnjaci objašnjavaju da mnoge lokalne samouprave pogrešno tumače zakon, rukovodstvo Čačka, zajedno sa Upravom za poresku lokalnu administraciju, ne odstupa od stava da porez na imovinu treba da bude ovako visok. Ekonomisti upozoravaju da opštine i gradovi da bi napunili svoje budžete razrezuju lokalne poreze na osnovu prošlogodišnjih tržišnih vrednosti nekretanina, a trenutna situacija na terenu je promenjena. Cena kvadrata u skoro svim gradovima u Srbiji je niža nego ranije.

U razgovoru sa Čačanima saznajemo da mnogi nisu platili iznose za porez na imovinu koji im glase na rešenjima. Neki su platili samo akontaciju na osnovu prošlogodišnjeg rešenja, a većina se nada da će porez biti umanjen. Čačani kažu da uvećani iznosi nemaju realno utemeljenje ni u jednom segmentu ekonomije Čačka, grada koji u ovom trenutku ima oko 12.000 evidentiranih nezaposlenih lica, a procene su da je broj onih koji nemaju posao daleko veći. Lošu poslovnu klimu najbolje su ocenile banke koje su u mnogim čačanskiim naseljima, zbog lošeg poslovanja zatvorile svoje poslovnice. Međutim, rukovodstvo Čačka, da li zbog neupućenosti u ekonomske prilike u lokalu ili zbog činjenice da je gradska kasa baš toliko prazna pa građanima koji su goli kao crkveni miševi, uzima poslednji dinar iz džepa, ostaje da se vidi. Situacija u kojoj se po pitanju poreza danas nalaze Čačani je možda najsličnija onoj iz vica, kada seljanka na pijaci kaže gospođi da povrće nije skupo, već se ona loše udala pa nema novac da plati. Izvesno je da su su Čačani birali one koji ih sada šamaraju po džepu, neizvesno je samo to do kada će im to i dopuštati. Duško Savković, načelnik Uprave za lokalnu poresku administraciju, tvrdi da su porezi Čačanima razrezani strogo po državnom zakonu, i odbacuje svaku mogućnost nerealnog obračuna naplate poreza na imovinu.

– Mi pratimo cenu kvadrata stambenog prostora koji je zakon propisao i za Čačak je to 79.612 dinara i to nije lokalna samouprava donela već su ga usvojili republički poslanici. Ovo nikako nije političko rešenje, jer ja ne želim da donosim takve odluke. Jer za rešenja koja smo mi doneli, a ima ih više od 35.000, troškovi štampe i distribucije koštaju pet miliona dinara, ko bi bio odgovoran, ja? Zbog toga sam sve uradio po slovu zakona. E, sada je zakom u julu promenjen. Tek sada opštima, tačnije grad, odlučuje o tim cenama. Sada je cela procedura promenjena u odnosu na raniji period. Sa ovim rešenjima ja smem da izađem pred svaki Upravni sud ili višestepeni organ. Dovoljno je da je neko u žalbi kazao da cena nije utvrđena u skladu sa pravilnikom i sva rešenja padaju. Sa razrezom za 2013. godinu je završeno i svako je imao pravo žalbe. Mi smo nakon podele rešenja imali veoma mali broj žalbi. To su uglavnom bile žalbe da ne mogu da plate porez jer su lošeg materijalnog stanja, što ne utiče na donošenje rešenja. Došlo je do izmene zakona po kome se obračunava porez, izmenjene su mnoge stavke koje su doprinele da porez bude veći – izjavio je Duško Savković.

Upitan da prokomentariše da li bi gradska uprava otkupila neku nekretninu po ceni na osnovu koje su obračunali porez, Savković odgovara: – Ta stavka ne postoji. Zakon ne prepoznaje ni socijalne slučajeve ni bilo šta drugo slično. Već ako se poseduje nepokretnost koja je u funkciji ona mora biti oporezovana. Zakon ne interesuje bilo kakav socijalni aspekt. Porez mora da se plati – rekao je Savković, izbegavši da odgovori na postavljeno pitanje.

Поделите вести

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *