[rstr_selector]

Nova turistička atrakcija u Vrnjačkoj Banji

Vrnjačka Banja ove godine beleži rekordan broj gostiju, a Turistička organizacija Vrnjačke Banje je u ovo mesto „doselila“ tajanstvene posetioce koji se mogu videti u šetnji vrnjačkim parkovima. Goran Karavesović iz Turističke organizacije Vrnjačke Banje, kaže da turisti u parkovima mogu sresti neuobičajene posetioce, koji vire i pozdravljaju ih iz stoletnih stabalam na površini od preko 60 hektara.
– Na prvi pogled biste hteli da dodirnete sovu,  pobegnete od lisice ili vuka, a potom otkrijete da se radi o fotografijama koje smo ovih dana postavili u oštećenim rupama stabala. To stvarno izgleda prelepo, verujem da je to jedna lepa priča za sve posetioce Vrnjačke Banje i nadam se da će ovo inspirisati veliki broj turista da se slikaju sa našim novim poseticima i da će se te fotografije pojaviti i na društvenim mrežama kao lepa uspomena iz našeg mesta, rekao je Goran Karavesović.

vrnjackabanja-1-obrOve godine rekordan broj posetilaca

Mi se trudimo da budemo dobri domaćini i da se svi oni koji posete naše mesto ponovo vrate, kaže Karavesović.
– Ne zna se stvarno kada je Vrnjačka Banja najlepša… Neki je vole u proleće, neki u leto, drugi pak u jesen ili zimu. Pitanje je koliko mi Banjčani možemo da budemo objektivni kada govorimo o tome, jer je nama Banja uvek lepa, a verujem i gostima, što pokazuje i rekordan broj posetilaca ove godine. Kroz Vrnjačku Banju je prošlo preko 180.000 turista koji su ostvarili preko pola miliona noćenja. Taj broj je u stalnom porastu, a tome su doprinele velike investicije u infrastrukturu prethodnih godina.
Pored toga, u prethodnom periodu osmislili smo i „Japanski vrt“, „Rimski izvor“, „Lavirint“, „Karnevalske stepenice“, „Most ljubavi“, „Most daljinar“, „Paviljon za venčanja“ u Vrnjačkom parku, a sve to privlači pažnju turista. U ostvarivanju naših ideja mnogo nam pomažu i društvene mreže, ali naravno i naša putovanja po Evropi i Svetu. Uvek se trudimo da sa svakog putovanja donesemo neku ideju, naročito iz turistički razvijenijih zemalja, i to primenjujemo u našem mestu. Ne mislimo da smo najpametniji, jednostavno pokušavamo da kopiramo ono što su izmislili pametniji od nas, zaključio je na kraju Karavesović.

Поделите вести

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *