[rstr_selector]

Pravilnom upotrebom pesticida do zdravijeg načina života

Za voće i povrće kupljeno u prodavnicama ili na pijaci, danas niko ne može da potvrdi da li je ono bezbedno za zdravlje ljudi.

Koliko je hemije i pesticida u jednoj jabuci ili u paprici saznamo tek nekoliko godina ili decenija kasnije, nažalost po narušenom zdravlju ljudi.

Prodavci na čačanskoj pijaci se ne sećaju da je ikada neko od nadležnih dolazio i uzimao uzorke plodova radi ispitivanja na prisustvo hemijskih sredstava. Upotreba pesticida u procesu gajenja biljaka danas je postala nužnost bez koje se ne mogu zamisliti dobri prinosi.

Međutim, preteranoj i nekontrolisanoj upotrebi hemijskih sredstava u poljoprivredi na put nije stao ni Zakon o zaštiti potrošača, a sami potrošači još manje.

Svedoci smo da se u poljoprivrednim apotekama najopasniji otrovi u vidu hemisjkih preparata mogu kupiti bez ikakve kontrole i ograničenja. Nikada nije zaživela ni ranija zamisao nadležnih iz Ministarstva poljoprivrede da samo oni seljaci koji su prošli obuku, sa potvrdom nadležne poljoprivredne institucije, mogu određeni preparat kupiti u apoteci. Podrazumeva se da će mu ga prodati agronom specijalizovan za zaštitu bilja, koji mu na licu mesta može objasniti način primene i vreme koje mora da protekne od poslednjeg prskanja do upotrebe, takozvanu karencu.

Realna slika tržišta i u tehnologijama proizvodnje voća i povrća, daleko je drugačija.

Zbog toga stručnjaci apeluju na poljoprivrednike da pravilno koriste hemijske preparate i poštuju karencu jer samo na taj način se može izbeći štetnost od pesticida po zdravlje ljudi.

Vesna Nišavić Veljković, agronom specijalizovana za zaštitu bilja Poljoprivredne savetodavne stručne službe, objašnjava važnost pravilne primene pesticida u poljoprivredi.

– Za pravilnu primenu pesticida kod zaštita bilja važno je nekoliko pojmova, a vrlo čest pojam koji se navodi u uputstvima za upotrebu je karenca. To je vremenski period koji mora da protekne od poslednje primene pesticida do berbe odnosno žetve. To je zapravo vreme koje je potrebno da se razgradi aktivna materija hemijskih sredstava, da bude potpuno razgrađena ili da se nalazi u količini koja neće izazvati štetne posledice po zdravlje ljudi. Karenca je pripisana za svaki preparat koji se koristi u zaštiti bilja i one se nalaze u uputstvima za njihovu primenu. Uobičajeno je da su u pitanju dani i najčešće preparati imaju karencu od 14 do 28 dana. Postoje i sredstva koja imaju karencu od sedam dana ali i oni kojima je taj rok 42 dana. Neki noviji preparati iz grupe fungicida imaju karencu svega jedan dan. Kada je karenca duža, što nije retkost, ta sredstva se primenjuju u tim početnim razvojnim fazama biljke i to se u uputstvu navodi kao „karenca je obezbeđena vremenom primene“ – kaže Vesna Nišavić Veljković.

U pojedinim zemljama za jedan isti preparat različite su karence čak i za proizvode istog proizvođača.

– Mi smo zemlja sa relativno strožijim propisima iz te oblasti. Kod nas su karence duže nego što je to slučaj u zemljama Evropske unije ili u Americi. Pored karence postoji i termin „radne karence“ i ta dva pojma ne treba mešati. Radna karenca je uobičajeno kraće vreme i predstavlja vreme koje određuje ulazak na parcelu nakon poslednje primene sredstava za zaštitu bilja. Karenca se mora strogo poštovati. Nikada ne treba povećavati dozu propisane primene preparata, jer ako nema efekta to ukazuje da je greška u vremenu primene ili u izboru sredstva,  povećana doza neće rešiti problem.

Поделите вести

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *