[rstr_selector]

Prema podacima Zavoda za javno zdravlje, kvalitet vazduha u Čačku zadovoljavajući

Izvršena merenja za proleće i zimu pokazala su da su u Čačku tokom prošle zime suspendovane čestice prelazile dozvoljene vrednosti zbog grejne sezone, ali ne u dužem periodu. U toku ovog i prethodnog meseca zabeležen je veći broj dana sa padavinama koje su uticale na prečišćavanje vazduha i poboljšanje njegovog kvaliteta Zagađujuće čestice u vazduhu kao što su čađ, sumpordioksid i azotovi oksidi, mere se svakodnevno tokom cele godine, dok se suspendovane čestice PM 10 i PM 2.5 mere četiri puta godišnje, kaže dr Milka Levajac, načelnica za Centra za higijenu i humanu ekologiju čačanskog Zavoda za javno zdravlje. Po njenim rečima, dosadašnji rezultati merenja pokazuju da se tokom zime beleže veće koncentracije zagađujućih materija, ali ne u dužem vremenskom periodu.
– Tokom cele godine vršimo merenja kvaliteta vazduha u Čačku na dva merna mesta, i to u centru grada kod Ustanove „Kosta Novaković“ i u krugu preduzeća „Putevi“ na kružnom putu. Treća merna stanica je automatska i u vlasništvu je Agencije za zaštitu životne sredine Srbije a nalazi se u Institutu za voćarstvo. Za prošli mesec je završen izveštaj i od stalnih merenja čađi, sumpordioksida i azotovih oksida imali smo vrednosti koje su bile daleko niže od maksimalno dozvoljenih i na osnovu toga možemo reći da je kvalitet vazduha u Čačku dobar. Naravno, opterećenje grada brojem vozila i saobraćajem je veliko, ali u toku ovog i prethodnog meseca je bilo dosta dana sa padavinama tako da je i to uticalo na poboljšanje kvaliteta i pročišćavanje vazduha. Naši rezultati svakako pokazuju da su te koncentracije znatno niže od limitiranih dozvoljenih maksimalnih vrednosti.

Čađ, sumpordioksid i azotovi oksidi mere se 365 dana, a suspendovane čestice PM 10 i PM 2.5 periodično četiri puta godišnje, odnosno u svakom godišnjem dobu po 21 dan, objašnjava dr Levajac.
– Izvršena merenja za proleće i zimu pokazala su da su u toku prošle zime suspendovane čestice prelazile dozvoljene vrednosti zbog grejne sezone, ali ne u nekom dužem periodu. Sada su trenutno u toku merenja za letnji period i videćemo nakon završetka merenja od 21 dan u julu kakve će te vrednosti biti. O svim našim merenjima i rezultatima izveštavamo Agenciju za zaštitu životne sredine, Ministarstvo za zaštitu životne sredine kao i Ministarstvo zdravlja, lokalnu samoupravu i stanovništvo.

Gust saobraćaj i pojedinačna ložišta najviše utiču na kvalitet vazduha u zimskom periodu

– Naše vrednosti u toku godine pokazuju da je tokom zime u periodu od desetak dana bilo prekoračenja azotovih oksida u centru grada. S tim u vezi se preduzimaju mere u smislu zaštite. Međutim, gust saobraćaj kroz centar grada ima veliki uticaj na zagađenje. Videćemo kakvi će rezultati biti u narednom periodu jer je otvorena Ulica 10 koja bi trebalo da omogući rasterećenje saobraćaja, tako da bi trebalo da budu bolje vrednosti. Pored toga, i pojedine kotlarnice koje su uticale na nivo zagađenja biće prevedene na gas tako da će i to dovesti do poboljšanja kvaliteta vazduha, ali ostaje da to potvrdimo rezultatima uz višegodišnja praćenja. U skladu sa tim ćemo sa lokalnom samoupravom predlagati i preduzimati dalje mere u cilju poboljšanja kvaliteta vazduha u našem gradu i okrugu.

Rezultate iz automatske merne stanice koja se nalazi u čačanskom Institutu za voćarstvo, građani u svakom trenutku mogu da vide na sajtu Agencije za zaštitu životne sredine, navodi dr Levajac.
– Automatska stanica je u vlasništvu Agencije i kada se uđe na sajt sepa.gov.rs vidite merne stanice u celoj republici, po gradovima, i tu možete da vidite koncentracije u Čačku za sat, za 24 sata i mesečne. Međutim, ne vrše sve merne stanice merenja istih parametara i razlika postoji jer se negde mere suspendovane čestice i vazduh je po tim merenjima veoma zagađen, a negde se ne mere pa se rezultati ne mogu porediti i mora se voditi računa o tome koji rezultat se posmatra, za šta je dato saopštenje i po kojoj materiji je trenutno vazduh zagađen.

Dr Levajac navodi da merne stanice ne mogu da pokažu prisustvo drugih čestica u vazduhu opasnih po ljudsko zdravlje, osim onih koje se već mere.
– Ne mogu sigurno zato što mi vršimo tačno određena merenja po standardima i metodologiji koja je data. Jednostavno ova merenja to ne bi mogla da potvrde, to bi mogla neka druga recimo toksikološka ili specijalna ispitivanja da utvrde, mi ne vršimo takva merenja niti u našoj zemlji bilo ko vrši ta merenja.

Поделите вести

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *