[rstr_selector]

Privrednici traže bolji ambijent za poslovanje

Sinoć je u sali Skupštine grada Čačka održan sastank kome su prisustvovali čačanski privrednici, čelnici Regionalne privredne komore Kraljevo i predstavnici ovdašnje vlasti.

Na skupu su se mogli čuti ne baš ohrabrujući podaci vezani kako za čačansku, tako i za privedu u regionu.

Rečeno je da u julu u Moravičkom ali i u Raškom okrugu isplata zarada bila ispod republičkog proseka.

Na području Regionalne privredne komore Kraljevo, zaključno sa julom, registrovano je 70.507 nezaposlenih lica. U poređenju sa brojem nezaposlenih u prošloj godini, zabeleženo je povećanje od 0.5 procenta. Prema oceni privrednih analitičara stanje na tržištu rada u Moravičkom i Raškom okrugu se i dalje pogoršava. Nezaposlenost je sve prisutnija među pripadnicima mlade populacije, a na biroima rada sve je veći broj lica sa visokom školskom spremom.

Iako čačansku privredu u najvećoj meri danas sačinjava privatni sektor, podaci Regionalne privredne komore Kraljevo kazuju da je blag pad broja zaposlenih prisutan i u državnim preduzećima, takozvanom javnom sektoru.

Uprkos svim ovim lošim pokazateljima, privrednici u regionu ostvarili su znatan porast spoljnotrgovinske razmene, pa je tako za prvih sedam meseci ostvaren izvoz od 78.667.377 USD, dok je uvoz 123.776.295 USD.

Na prvom mestu po izvozu je čačanska kompanija „Sloboda“, za njom su „Metalac“, „Zvezda-Helios“ i „Spektar“ iz Gornjeg Milanovca. Slede “ Namenska-Milan Blagojević“ iz Lučana, „Sanateks“ iz Sjenice, „Swsslion-Takovo“, „Agropartner“ iz Lučana, „Raijator-inženjering“ iz Kraljeva i firma „Stela“ iz Novog Pazara.

Najveći uvoznici u regionu su „Auto-Čačak“, „Zvezda-helios“, „Metalac“, „Atenik-komerc“, kompanija „Sloboda“, „Elektrovodomont“ iz Kraljeva, čačanski „Alti“, lučanska „Maksima“, „Inter gradeks trejd“ iz Čačka i „D&M internacional“ iz Kraljeva.

Na sinoćnjem skupu čačanski privrednici ukazali su predstavnicima čačanske vlasti na prilično nepovoljnu klimu u kojoj posluju. O uslovima koji bi olakšali poslovanje i doprineli da ionako posustala čačanska privreda prebrodi ovaj težak period, govori Zoran Bojović, direktor čačanskog „Uniprometa“.

– U principu to je ono što već dugi niz godina privreda traži da se uproste procedure, smanji birokratija, ubrza rad na dobijanju dokumentacije koja je neophodna za gradnju, za legalizaciju, uopšte da se opredeli i da stvori prostor da firme, one postojeće i one koje žele da dođu, da imaju gotov prostor spreman za jedan pravi način industrijskog poslovanja to znači da imamo pokrivenu industrijesku zonu sa svim onim infrastrukturnim sadržajima kao što su voda, kanalizacija, struja, gas… Ovako kad nešto počnete da gradite, gradite na parče ,vrlo često svi žele da reše nešto i na brzinu pa se onda gradi neplanski, radi se sigurno na skuplji način. Ono što privreda još želi je da se nađe prostor u budžetu, koji bi bio razvojni i koji bi podstakao u prvom redu zapošljavanje mladih ali na jedan poseban način, nisu to ove subvencije koje već idu preko biroa za zapošljavanje i neki drugi vidovi, nego upravo na onaj prav i način da se mladima omogući pravi nastup, prava šansa. Svi želimo da se u grad vrate mladi koji su otišli da završavaju visoke škole, oni koji su otišli u inostranstvo, trebaju nam stručni kadrovi, trebaju nam inovacije trebaju nam nove tehnologije a to bez mladih stručnjaka ne može – izjavio je Zoran Bojović.

On govori i o najavljenom uvođenju novih carinskih i poreskih propisa, ali i o pojavi da država nema iste kriterijume prema onima od kojih ubira porez.

– Mi se stvarno nadamo da ovoga puta to neće biti šminkanje carinskih, odnosno poreskih obaveza. Prava stvar je da država postane pravi partner znači da se porez plaća onda kada mi to naplatimo od naših kupaca ali da država nađe mehanizme pošto je ona u mogućnosti da ti obveznici PDV-a stvarno taj svoj porez plate, da pitanje plaćanja poreza postane krajnje transparentno, a ne da razne političke kombinacije utiču da neko ne plaća porez po 4-5 godina. Onda je sasvim jasno, ako smo do sad tako funkcionisali, da smo svi mi ostali plaćali porez, a da nekom to nije bila obaveza. To su ogromna sredstva i onda ga još nagradite tako što kupite od njega akcije, podržavite tu firmu i sad planirate da je ponovo prodajte. To je nešto što verovatno u nekoj bližoj istoriji privređivanja vrlo teško neko može da se razume. Znači ključ je da se PDV plaća kada se naplati, a da pri tome onih 60 dana bude obaveza da ne samo onaj koji je preduzetnik i želi da naplati od svojih kupaca ima jasne mehanizme što do sad nije bilo. Po ovom zakonu gde je valuta 60 dana maksimum za plaćanje vi morate da pokrećete sudsku parnicu, a naši sudovi su zagušeni takvim predmetima. Svi onda računaju na to da sudovi ne mogu da odrade taj posao zbog čega ova aktivnost nije urodila plodom. Niko nije protiv toga da se plaća porez, svi mora da ga plate, nema političkih miljenika. Ovako finansiramo vrlo često državu na dva načina: platimo porez pre nego što naplatimo od kupca, koji je vrlo često u našem slučaju država, a onda još finansirate zato što vam ne plate po šest meseci, godinu ili dve zavisi kako su koji projekti, što nijedna privreda može da izdrži- zaključuje Bojović.

Jedan od učesnika sinoćnjeg skupa bio je i Cane Jovanović, vlasnik čačanskog preduzeća „Polo“ koji se posebno osvrnuo na nebrigu o brendiranju hrane, naročito one po kojima smo prepoznatljivi.

– Dva pitanja će prehrambena insustrija pokrenuti ispred Privredne komore, a radi se o minimumu kvaliteta proizvoda i ambalaži. Dokle će to ići minimum kvaliteta ako imamo lošu ambalažu? Normalno je da nećemo imati kupce za te proizvode i cela prehrambena industrija biće u problemu.

Drugo pitanje da se zakonski regulišu tradicionalni srpski proizvodi kao što su ajvar, džem, rakija da ne bi pod etiketom ajvar i džem dolazilo sve i svašta na naše tržište, kao što imamo slučaj. Znamo tradicionalno šta je ajvar, od čega se on pravi i u kom kvalitetu on mora biti. Trenutno ajvara na našem tržištu ima od paradaiza i skroba, od paradaiza i šargarepe i skroba, ali na svakoj tegli piše ajvar. Paprike nema ni u tragovima. To je žalosno i to je nelojalna konkurencija proizvođačima, a najpre veliki problem i zabluda za potrošače – kaže Cane Jovanović.

Поделите вести

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *