[rstr_selector]

Zlata Kocić dobitnik Disove nagrade za 2017. godinu

Žiri za dodelu Disove nagrade u sastavu prof. dr Radivoje Mikić predsednik žirija, Nikola Vujčić i dr Jana Aleksić članovi žirija, jednoglasno je doneo odluku da se Disova nagrada za 2017. dodeli pesnikinji Zlati Kocić iz Beograda koja piše poeziju, poetsku prozu, dramske poetske tekstove, studije o domaćoj i inostranoj poeziji i prozi, kao i eseje. Objavila je pesničke knjige Klopka za senku, Oro oko grotla, Rebro, Gnezdo i kupola, Polog: poetska proza, Vazdušne freske, Lazareve lestve, Melod na vodi, Biberče, Belo pule, Pešak na pučini: izbor (srpsko-francusko izdanje, Sirinova skala: izbor (srpsko-rusko izdanje.
Autor je poetsko-dramskih dela Prokletije (sa Ivanom Rastegorcem i Vojislavom Donićem), Rub i Dobro jutro, vodo.
Pesme su joj prevođene na ruski, engleski, francuski, bugarski, kineski, jermenski, nemački, rumunski i druge jezike i zastupljene su u brojnim antologijama. O njenoj poeziji objavljena su dva zbornika kritičkih tekstova sa bibliografijom: Poezija Zlate Kocić: zbornik radova, Matica srpska, Novi Sad, 2006. i Zlata Kocić, pesnikinja: zbornik, Narodna biblioteka „Stefan Prvovenčani”, Kraljevo, 2007. Knjigu ogleda Rtanjska svetila posvetila je poeziji Miodraga Pavlovića.
Objavila je prepeve poezije ruskih pesnika (Lomonosova, Puškina, Cvetajeve, Ahmatove, Hlebnjikova, Brodskog, Jelene Švarc, Olge Sedakove, Aleksandra Radaškjeviča), kao i prevode proze Bulgakova, Bunjina, Rasputina i drugih ruskih književnika.

Dobitnica brojnih nagrada

Za pesnički opus dobila je „Zmajevu nagradu”, „Žičku hrisovulju”, nagrade „Rade Drainac”, „Jefimijin vez”, „Zaplanjski Orfej”, „Gordana Todorović”, „Ramonda Serbica”, a za prevodilaštvo je nagrađena priznanjima „Đura Daničić”, „Jovan Maksimović” i „Nolitovom nagradom”. Za poetsko-dramski tekst pripala joj je Nagrada FEDOR.

Biografija

Pesnikinja, prevodilac i esejista Zlata Kocić rođena je 31. avgusta 1950. godine u Željevu kod Svrljiga. Osnovnu školu završila je u Svrljigu, a Gimnaziju u Knjaževcu. Diplomirala je na Grupi za ruski jezik i književnost Filološkog fakulteta u Beogradu. Radila je kao gimnazijski profesor, lektor-redaktor i urednik u izdavačkoj kući „Nolit”. Usavršavala se na studijskim boravcima u Rusiji. Živi i stvara u Beogradu.

Pesnik Ivan V. Lalić: Zlata „za Koderovu kći“

U književnost je ušla 1982. godine, objavivši knjigu Klopka za senku. Od tog trenutka do danas objavila je deset knjiga pesama i postala jedan od najboljih savremenih srpskih pesnika. Snažno oslonjena na folklorno-mitološku tradiciju, na jednoj strani, i iskustvo književne avangarde, na drugoj strani, Zlata Kocić je izgradila pesnički svet, čija je osnovna karakteristika duboka sakralizacija sveta i života. Ova dimenzija njene poezije je posebno došla do izražaja u knjizi Lazareve lestve, a ona ima središnju ulogu i u knjigama Melod na vodi i Belo pule. Poeziju Zlate Kocić, isto tako, karakteriše i posebna briga za jezički izraz, odnosno sklonost ka onoj vrsti građenja novih reči za koju je veliki pesnik Ivan V. Lalić smatrao da može biti razlog da Zlata Kocić bude proglašena „za Koderovu kći“. Pored jezika, Zlata Kocić posebnu brigu posvećuje kompoziciji svojih pesama, ciklusa i zbirki, i ta njena pesnička skrupuloznost ukazuje na potrebu za dostizanje visokih artističkih dometa. I po tome je Zlata Kocić ne samo jedinstvena pojava u savremenoj srpskoj književnosti, već i jedan od najboljih srpskih pesnika danas.

Поделите вести

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *