Претрага
[rstr_selector]

Čačak: Dva miliona dinara za cvetni aranžman

Čačansko „Gradsko zelenilo” je prošle nedelje postavilo dvadesetak dekorativnih kupa sa cvećem na osam lokacija u gradu. Dragan Nikolić, direktor preduzeća, kaže da je ideja za postavljanje ovakvog cvetnog aranžmana sprovedena u dogovoru sa lokalnom samoupravom. Prema njegovim rečima, konstrukcija je napravljena na osnovu kupe koju je prethodno rukovodstvo preduzeća kupilo pre nekoliko godina, a koja je koštala četiri puta više.

– Prethodno rukovodstvo je kupilo kupu napravljenu od plastike, ali je bila preskupa, koštala je oko 160.000 dinara. Bila je jako lepa, ali prema našoj proceni skupa. Zahvaljujući našem građevinskom inženjeru, koji je inače i tehnički direktor preduzeća, osmišljeno je rešenje da na jeftiniji način, svojim radom izradimo kupe. Konstrukcija je sasvim drugačija od one koja je prvo uzeta, radi se o metalnom ramu na kome se nalaze plastični prstenovi. Cena kupovine materijala i rada je oko 40.000 dinara po jednoj kupi. To je podržalo gradsko rukovodstvo. Pošto imamo pejzažne arhitekte, oni su dali predloge gradonačelniku i njegovom pomoćniku za zaštitu životne sredine, gde treba postaviti ove kupe.

Cvetni aranžman je postavljen prema programu poslovanja „Gradskog zelenila”, a grad Čačak je za to izdvojio dva miliona dinara.

– Izrada kupa i njihovo celogodišnje održavanje u koje spadaju zalivanje, prihrana i druge agrotehničke mere košta oko dva miliona. To finansira Grad Čačak. Inače, vrste koje su posađene podnose vrlo visoke temperature, ali naravno, vrlo je važno i svakodnevno zalivanje. Radi se o visećim vrstama, muštkatlama i surfinijama, koje mogu da izdrže do kasne jeseni, kaže Nikolić.

Поделите вести

2 одговора

  1. To da li je kupa „jako lepa“, g. Nikoliću, to je subjektivni doživljaj. To je isto kao kad Vaš vrhovni šerif kaže da stanje u Srbiji nikad nije bilo bolje, ili kad Vaš lokalni šerif kaže da Čačak nikad nije imao više zaposlenih. Dakle, trebalo bi da znate, kao javna ličnost, da subjektivne doživljaje zadržite za sebe. Sud o tome trebalo je da dȃ stručna javnost pre nego što ste odlučili da ih postavite. Sa ovom „jako lepom“ kupom i sa sve onim ogromnim šarenim slovima na sred grada sad baš ličimo na cirkus! Dobro ljudi, puna su vam usta Evrope, pa što bar malo ne „pokupite“ neki primer odatle. U Sanremu, koji je prestonica cveća a koji ima mnogo veći budžet za ozelenjavanje od Vašeg, kao i na celoj Azurnoj obali, nigde nećete videti ovakve „modne krikove“, već najjednostavnije kamene žardinjere i površine namenjene sadnji cveća. Što ne staviste nešto blaže i suptilnije, skladno i primereno nego sve mora megalomanski da seže u nebo. Koje je funkcija ovih „jako lepih“ kupa? Više pažnje privlače one nego samo cveće. Na konstrukcijama koje su predviđene za vertikalne bašte obično se sade tzv. širokorastuće biljke, koje će da prekriju konstrukciju tako da se ona ne vidi, a da se dobije određeni oblik. Ali sa ukusom. I šta ćete da radite kad vam te muškatle i surfinije „izdrže do kasne jeseni“ i posle prođu? Hoćete li da sklanjate ovaj „modni krik“ tokom zime ili ćete da pravite improvizovane jelke po gadu sa sve svetlećim dekoracijama? Trebalo je da stavite svoj pejzažni plan na uvid stručne javnosti, da nezavisni ljudi iz struke daju sud. Ispred zgrade Opštine, ko’ stražarske figure. Niti veze niti smisla. OK, kakav gazda takvo mu i dvorište! Pitaste li Vašeg gradonačelnika i njegovog pomoćnika koje reference oni poseduju da odlučuju i o pejzažnim rešenjima? Ako već provlačite sebi pare kroz raznorazne projekte dajte da bar to liči na nešto i da ima smisla. Ovako grad pretvarate u turističku cirkus-atrakciju. Znate ono kad idete ulicom, gledate dvorišta, divite se cveću i zelenilu, a sve to izgubi smisao kad ugledate gipsane figure raznoraznog životinjskog sveta na kapijama ili kad iz trave počnu da izbijaju keramički patuljci…E, pa pejzažne arhitekte sa takvim „ukusom“ treba da se ograniče na svoje avlije, a Čačak kao grad civilizovanog sveta sa tradicijom i istorijom treba da zadrži svoj starogradski šmek, a ne da teži tome da postane kasaba sa veštačkim pejzažnim rešenjima i, kako je krenulo, još malo pa i voštanim figurama po ulicama.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *