Претрага
[rstr_selector]

Vekovni pomen pesniku Disu

U utorak 30. maja navršilo se tačno sto godina od kako je pesnik Vladislav Petković Dis stradao u talasima Jonskog mora. Tim povodom, juče su se kod Disovog  spomenika u dvorištu Narodnog muzeja u Čačku okupili građani i poštovaoci velikog pesnika moderne. O Disovoj poeziji, životu i tragičnoj sudbini njegove porodice govorio je Vladimir Dimitrijević, a Disove pesme „Tamnica“ i „Možda spava“ kazivale su Biljana Raičić i Marija Radulović. Molitva za dušu pesnika Disa i njegove supruge Tinke, kćeri Gordane i sina Mutimira održana je u Parohijskom domu Crkve Svetog Vaznesenja Gospodnjeg u Čačku.
Istog dana je u Osnovnoj školi „Vladislav Petković Dis“ u Zablaću predstavljena knjiga „Disharmonija“ Aleksandra Jugovića u izdanju „Novosti“ i „Knjiga komerca“. U promociji su osim autora učestvovali profesor na Filološkom fakultetu i direktor Univerzitetske biblioteke u Beogradu, Aleksandar Jerkov i Milomir Kragović, urednik izdavačke delatnosti kompanije „Novosti“.
Direktor čačanske Biblioteke, Bogdan Trifunović, je u uvodnom obraćanju podsetio na inicijativu da se u Zablaću podigne spomenik velikom pesniku što je podržala i kompanija „Novosti“.
– Gradska biblioteka iz Čačka udružila se sa školom iz Zablaća, koja takođe nosi Disovo ime, u nastojanju da se spomenik podigne u dvorištu škole i da to bude mesto okupljanja dece i turista. Trenutno čekamo odluku grada Čačka o finansiranju i sufinansiranju ove inicijative, a nadamo se da će pozitivna odluka biti doneta u godini obeležavanja stogodišnjice Disove smrti, naglasio je Trifunović.

„Disharmonija“ o Disu

„Disharmonija“ je biografski roman o Vladislavu Petkoviću Disu u kojem Aleksandar Jugović, poštujući faktografske činjenice iz arhivske građe, za čije ustupanje je zahvalio pre svega čačanskoj Biblioteci i njenom dugogodišnjem direktoru Danici Otašević, pripoveda o Disu kakvim ga je on video i doživeo. Autor se prisutnima obratio pročitavši dva odlomka iz romana i objasnivši da je „teško pisati o pesniku koji je obeležio čitavu jednu epohu i koji je simbol stradanja Srba u Velikom ratu“.
Aleksandar Jerkov, Jugovićev profesor sa fakulteta, podsetio je učenike da osim slavne srpske književnosti koja pripada prošlosti i za koju je šteta što nema više prevoda na svetske jezike, imamo i živu književnost i da su se na taj način u „Disharmoniji“ sreli čuveni Dis i savremeni Jugović. „Deluje da je Jugović sve izmislio, ali nije. Upleo je legende, priče i dokumente, a vaš zadatak je da otkrijete šta je nadogradnja, a šta ne.“
Učesnici programa posetili su Disovu rodnu kuću u Zablaću, kao i crkvu Sv. Arhangela Gavrila u kojoj je pesnik 1880. godine kršten.

Поделите вести

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *