[rstr_selector]

AGROSAVETNIK, 29. jul 2018.

Polovinom jula počela je berba kupine, a nestabilno vreme, česta pojava kiše i grada ovog leta nisu joj išli u prilog. Pored loših vremenskih uslova, na kvalitet ploda je uticala i neadekvatna zaštita kupine u pogledu suzbijanja sive truleži, kaže Žaklina Karaklajić Stajić, naučni saradnik u odeljenju za tehnologiju gajenja voća u čačanskom Institutu za voćarstvo.

Poljoprivrednici nedovoljno edukovani o adekvatnoj zaštiti kupine

– Ako izuzmemo područja koja su pogođena gradom, u ostalim područjima prinosi kupine nisu redukovani, odnosno kiša nije uticala na prinos, ali jeste na kvalitet ploda. To se desilo kod onih poljoprivrednih proizvođača koji nisu izvršili preventivnu zaštitu od sive truleži ploda. S obzirom na to da su naši poljoprivredni proizvođači delimično edukovani u pogledu zaštite od sive truleži, oni najčešće zaštitu vrše tretiranjem fungicidima tokom fenofaze zrenja, što je pogrešno. Napomenula bih da ovu bolest izaziva fitopatogena gljiva botryits cinerea koja infekciju ostvaruje tokom fenofaze cvetanja. Tada je neophodno vršiti preventivnu zaštitu da bi se eliminisala njena pojava tokom zrenja kupine. Simptomi pomenutog patogena javljaju se tokom berbe, transporta i skladištenja plodova. Prvo se javljaju na pojedinačnim koštunicama, a zatim se šire celom površinom ploda. Preporuka poljoprivrednim proizvođačima je da se moraju pridržavati osnovnih pravila u pogledu tretiranja i zaštite zasada.

Srbija na četvrtom mestu u svetu po proizvodnji kupine

– Proizvodnju kupine karakteriše oscilacija u pogledu kvaliteta ploda, visine otkupne cene i potražnje na tržištu. Istakla bih da je 1997. godine proizvedeno oko 12 hiljada tona kupine, do 2005. je ona utrostručena, a u 2012. godini je smanjena na 16 hiljada tona zbog ekstremno mraznog perioda. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u 2016. godine obim proizvodnje kupine na teritoriji Srbije iznosio je oko 17 hiljada tona. Međutim, optimalan obim za našu državu je od 25 do 30 hiljada tona. Sa ovim obimom mi se nalazimo na četvrtom mestu po proizvodnji kupine. Takođe, ovo voće se u našoj zemlji gaji na površini od 2.997 hektara, a u svetu na negde oko 20 hiljada hektara. Komparacijom površina pod zasadimа kupine, možemo zaključiti da proizvodnja u Srbiji čini 69 odsto evropske i oko 17,2 odsto svetske proizvodnje kupine. Nalazimo se na četvrtom mestu, odmah posle Meksika, SAD-a i Kine.

Kupina se po privrednom značaju u Srbiji nalazi odmah iza maline i jagode. Agroekološki uslovi za uspešan rod kupine slični su uslovima koje zahteva malina, s tim što je kupina nešto osetljivija na niske zimske temperature, kaže naša sagovornica.

– Na teritoriji Čačka agroekološki uslovi pogoduju proizvodnji kupine, ali ona nije dominantna vrsta na ovom prostoru. Proizvodnja ovog voća dominira u centralnoj, zapadnoj i severozapadnoj Srbiji i najčešće je koncentrisana na gazdinstvima individualnih poljoprivrednih proizvođača čija prosečna površina zasada iznosi oko 0,3 hektara. Iniciranje proizvodnje i izvoza svežih plodova kupine je svakako važno jer po hemijskim analizama koje su urađene, nutritivna svojstva ploda su vrlo visoka. Ona sadrži prirodna antioksidativna jedinjenja koja pozitivno utiču na zdravlje čoveka.

Neophodna delimična izmena sortimenta kupine i bolji uslovi gajenja

Jedan od razloga zastoja u plasmanu kupine u Srbiji je sortiment, kaže naša sagovornica koja smatra da je neophodna njegova delimična izmena.

– Na području naše zemlje dominiraju dve sorte kupine, a to su torn free i čačanska bestrna koja je u proizvodnim zasadima u Srbiji zastupljena sa nekih 60 odsto. Ove sorte imaju i prednosti, ali i izvesne nedostatke koji se otklanjaju tako što se delimično izmeni sortiment i na taj način se pozitivno utiče na kvalitet ploda sa aspekta promene boje plodova tokom zamrzavanja. Neke od ovih sorti prilikom zamrzavanja gube crnu boju, a dobijaju crvenu, što nije poželjno prilikom izvoza.

Berba kupine počela je polovinom jula i trebalo bi da traje 40 do 60 dana, u zavisnosti od sorte koja se gaji. Nakon završene berbe neophodno je ukloniti izdanke koji su doneli rod ove godine, a na jesen tretirati sa određenim preparatima za zaštitu da bi se kupina pravilno pripremila za narednu vegetaciju.

Polutunelski sistem gajenja kupine daje dobre rezultate

Kako bi prinos kupine bio kvalitetan, neophodno je da se pored delimične izmene sortimenta i adekvatno primenjenog programa zaštite usmerenog u pravcu suzbijanja sive truleži ploda, intenzivira  tehnologija gajenja.

– To podrazumeva poboljšanje uslova gajenja kupine. U Institutu u Čačku rađena su ta istraživanja u  pogledu intenziviranja tehnologija gajenja. Naime, rađeno je gajenje kupine u polutunelskom sistemu, a istraživanja su bila usmerena primarno u pravcu suzbijanja sive truleži. Dobijeni rezultati ukazali su ne to da ganjenjem kupine u polutunelima u značajnoj meri suzbijamo pojavu sive truleži, a mogu slobodno reći i eliminišemo je, jer je procenat pojave bio neznatan. Takođe, omogućavamo da berači mogu nesmetano da beru plodove jer su u tim uslovima zaštićeni od kiše. Mada se polutunelski sistem gajenja može preporučiti, trenutna situacija oko niske otkupne cene ne dozvoljava nam da dajemo preporuku proizvođačima. Nadam se da će u narednom periodu doći do poboljšanja uslova u pogledu plasmana plodova kupine, rasta otkupne cene i da će naši proizvođači moći da intenziviraju svoju tehnologiju gajenja.

Поделите вести

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Сродне вести

Агро инфо | Агросаветник | Вести | Одабране вести

Због прогнозираних јутарњих мразева воћарима се саветује примена мера заштите

21.03.2024
Агро инфо | Агросаветник | Вести | Одабране вести

Воће цвета кад му време није

28.02.2024
Агро инфо | Агросаветник | Вести | Одабране вести

Рок за подношење захтева за подстицаје у биљној производњи продужен

26.02.2024