[rstr_selector]

AGROSAVETNIK, 6. maj 2018.

Poznato je da nauka na svim svojim poljima iz godine u godinu napreduje, da su novine brojne i da istraživači konstantno javnosti predstavljaju nova dostignuća. Informacione tehnologije uzele su primat u svim oblastima života, pa su svoju primenu našle i u poljoprivredi. Tako i grupa istraživača sa Agronomskog fakulteta u Čačku, koja se bavi primarnom poljoprivrednom proizvodnjom, od 2011. godine sarađuje sa kolegama sa čačanskog Fakulteta tehničkih nauka na polju primene informaciono-komunikacionih tehnologija u poljoprivredi. O tome smo razgovarali sa dr Snežanom Tanasković, vanrednim profesorom na Agronomskom fakultetu u Čačku.

Primena IKT u poljoprivredi štedi vreme i novac

– Danas praktično u svim sferama savremenog života imamo različite primene dostignuća informaciono-komunikacionih tehnologija. Na primer, GPS sistem koji je danas dostupan na svakom mobilnom uređaju, ili različiti senzori koji obezbeđuju pojavu svetlosti i uz pomoć kojih se štedi energija tako što sijalica ispred garaže ne mora da svetli sve vreme, već samo kada za to postoje uslovi. U tom sistemu funkcionišu i pripreme mnogih sportista, različiti senzori koji se nalaze na pojedinim grupama mišića na njihovom telu beleže naprezanja, potrošnju energije, pa su ti sportski rezultati potpomognuti savremenim informaciono-komunikacionim tehnologijama. Sport napreduje upravo zahvaljujući tim analizama i podacima koje sportski lekari dobijaju sa različitih uređaja koji se nalaze na telima sportista. Dakle, sve ovo nije nepoznato, samo što primenu u poljoprivredi počinje da pronalazi relativno skorije.

Prof. Tanasković naglašava da bavljenje poljoprivredom spada u sferu poslova koji iziskuju mnogo vremena, ali da sa razvojem tehnologija, poljoprivrednici u velikoj meri mogu uštedeti vreme, ali i novac.

– Poljoprivreda je vremenski zahtevan posao, ali u različitim segmentima možete uštedeti vreme, a i novac ako na proizvodnom polju imate dovoljno informacija koje sabirate na jednom mestu. Na primer, snimci daljinski vođenih bespilotnih letelica obezbeđuju vrlo kvalitetne preglede setvenih površina koji mogu da ukažu na različite potrebe tokom pripreme zemljišta. Takođe, tokom setve se na mašinama mogu naći različiti senzori koji obezbeđuju kvalitetnu setvu, odnosno odlaganje ili depoziciju semena na ujednačenim rastojanjima i na istovetnoj dubini. Tokom primene herbicida postoje senzori na nošenim uređajima koji komanduju otvaranje dizni i raspršivanje radne tečnosti sa rastvorom samo na onim površinama gde ima korova. Praktično, na taj način se ne primenjuju herbicidi na čitavoj površini, već samo u tim oazama gde postoji prisustvo korova. Na ovaj način poljoprivredna proizvodnja je dosta jeftinija.

Čačanski istraživači mnogo pažnje posvećuju vegetaciji i činjenici da različiti štetni organizmi prouzrokuju brojne destruktivne promene na gajenim biljkama. Snežana Tanasković objašnjava zašto je to važno i koliko može da bude korisno za jednu „pametnu” farmu, a sve potkrepljuje i primerima iz istraživanja.

– U situaciji kada možete da pratite pojavu štetnih organizama, zapravo možete pravovremeno da reagujete u polju primenom nekog specifičnog pesticida. Mi smo na nekoliko insekatskih vrsta obavili praćenje, odnosno monitoring brojnosti na nivou vegetacija. Obavili smo ga pomoću nekih komercijalnih postignuća u oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija. Kao izvore napajanja koristili smo solarne ploče, a termalne klopke smo snabdevali digitalnim kamerama koje smo povezivali i vršili bežični prenos slike. Na taj način smo na svojim radnim mestima, u vremenskim periodima koje smo zadavali, imali fotografiju lepljive površine, a sa druge strane, zahvaljujući određenim senzorima imali smo i podatke o temperaturi, vlažnosti i količini padavina. U poslednjih godinu dana izvršen je i razvoj softvera pomoću kojeg na osnovu fotografije lepljive površine dobijate na svom ekranu ispisan podatak o broju izlovljenih imaga. Mogućnosti primene informaciono-komunikacionih tehnologija u oblasti poljoprivrede su jako široke i to nije nešto zbog čega bi Srbija trebalo da se oseća zapostavljeno.

Neophodna je edukacija na polju primene IKT u poljoprivredi

Slika poljoprivredne proizvodnje u Evropi danas je veoma šarenolika, kaže prof. Tanasković i naglašava da su sada i kod nas otvorene mogućnosti primene snimaka načinjenih bespilotno upravljanim letilicama, ali da je otvoreno pitanje spremnosti države i poljoprivrednika da ih prihvate.

– Potencijala u smislu znanja ova zemlja itekako ima, ali je jako neophodna edukacija, odnosno svi treba da shvatimo šta nama te tehnologije mogu ponuditi. Agronomi i proizvođači predstavljaju najvažniju kariku u primeni tih različitih segmenata, jer oni zapravo moraju da odrede osnovne kriterijume po kojima ti uređaji u vidu senzora treba da mere. Ako imamo nameru da sistem u potpunosti digitalizujemo, moramo razvijati softvere koji će moći da prepoznaju i dijagnostikuju štetu koju nanose različiti organizmi. Do ove tačke još uvek nijedna zajednica u Evropi nije došla.

Kako digitalizacija može pojeftiniti poljoprivrednu proizvodnju, ali i povoljno uticati na životnu sredinu i zdravlje ljudi?

– Sistem je sledeći: angažuje se osoba koja mora obilaziti poljoprivredno polje, uzimati uzorke, vršiti pregled i na taj način postavljati dijagnozu. Oblast u kojoj se sigurno najbrže može reagovati jeste zaštita biljaka, posebno deo koji se odnosi na kontrolisanje primene raznih tečnosti. Kroz preciznost primene, odnosno aplikacije na terenu, mogu se napraviti značajne uštede u potrošnji koje su višestruko korisne. Sa druge strane, na taj način se čuva životna sredina jer se ne izlaže bespotrebnom višku radnih tečnosti, pa praktično spašavamo zemljište i vodu, dva resursa koji su najviše korišćeni u poljoprivrednoj proizvodnji. Informaciono-komunikacione tehnologije moraju biti u službi poljoprivrede jer je osnovni cilj ove proizvodnje da se obezbedi dovoljna količina visokovrednih nutritivnih namirnica, pri čemu sve mora biti pod nadzorom agronoma.

Iskustva iz Nemačke, Francuske i Španije u primeni informaciono-komunikacionih tehnologija u poljoprivredi pokazuju da im proizvođači pribegavaju kad god žele da pojeftine proizvodnju, ali i da ih udruženja poljoprivrednika koriste sa ciljem praćenja raznih bolesti ili potreba biljaka.

– U svakoj od tri navedene zemlje, gde postoje zajednice proizvođača, kada su proizvođači zainteresovani za pojeftinjenje proizvodnog procesa imate upotrebu precizne poljoprivrede. Španija je svetski poznata zemlja po proizvodnji grožđa i vina i već pet godina imaju obavezna snimanja terena popularnim dronovima. Te snimke obrađuju i koriste za mnoge stvari, na prvom mestu za ono što je vezano za rejonizaciju i podizanje novih vinograda, ali su pokušali da idu dalje, odnosno da te snimke koriste i na drugim poljima. U Francuskoj su praćene promene na strnim žitima u regiji gde je proizvodnja pšenica primarna. Fuzarioze klasa kao oboljenje uzrokuju ogromne gubitke i pokušaji su da se, na osnovu naleta drona, odredi optimalan period primene fungicida. U Nemačkoj je popularno matematičko modeliranje, odnosno potreba biljke za primenom mineralnih hraniva. To je još jedna oblast u kojoj se snimci mogu koristiti. Precizna poljoprivreda pokušava da nivo ulaznih troškova u samoj proizvodnji svede na minimum.

Kako funkcioniše digitalna farma?

– Digitalna farma zapravo objedinjuje kompletan život na toj farmi u smislu da redukuje potrošnju energenata, pa se u tom smislu najviše koriste solarne ploče, odnosno sunčeva energija. Takođe, gasovi koji se formiraju u štalama kroz osoku ili izđubravanje koriste se kao pogonska goriva za dogrevanje ili zagrevanje staklenika ili plastenika. Dakle, minimalni su troškovi koji se odnose na potrošnju energenata i svih ulaznih komponenata na nivou jedne proizvodnje. Da imamo veće materijalne mogućnosti, smatram da ne bismo mnogo kaskali za Evropom. Prvi put smo rezultate istraživanja izlagali 2012. godine u Bursi, i istraživači iz 85 zemalja su bili jako iznenađeni rešenjima koje je saopštio moj kolega, Uroš Pešević. Nisu se susretali sa tim nivoom problema i neka istraživačka rešenja su i oni sami počeli primenjivati u svojim zemljama. Nedostatak materijalnih sredstava u delu istraživanja zapravo je razlog što su nas drugi pretekli na tom polju, zaključuje prof. Tanasković.

Поделите вести

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Сродне вести

Агро инфо | Агросаветник | Вести | Одабране вести

Због прогнозираних јутарњих мразева воћарима се саветује примена мера заштите

21.03.2024
Агро инфо | Агросаветник | Вести | Одабране вести

Воће цвета кад му време није

28.02.2024
Агро инфо | Агросаветник | Вести | Одабране вести

Рок за подношење захтева за подстицаје у биљној производњи продужен

26.02.2024