Na najplodnijim oranicama u čačanskom kraju, duž Ibarske magistrale, proteklih godina otvoreni su brojni auto-otpadi. Na placeve rashodovanih automobila danas skoro svakodnevno sa svih strana stižu slupani ili polovni automobili koji sa te adrese traže novog vlasnika.
Kada stignu na plac, polovnjaci prolaze detaljan pregled mehaničara. Sa njih se skida apsolutno svaki deo koji se može prodati, od motora, branika, farova, retrovizora, preko limarije pa sve do delova motora i najsitnijih šrafova.
Međutim, dok ne stigneu na red da budu rashodovani, automobili danima stoje na placevima. Za sve to vreme iz oštećenih motora, akumulatora i sistema za hlađenje u oranice sa početka ove priče nekontrolisano cure ulje i razne druge hemikalije. Sve ove štetne materije u nekom trenutku dolaze i do podzemnih voda. Oko mnogih otpada uočljive su gomile isečenog lima i odbačenih delova automobila, pa mnogi placevi danas liče na deponiju.
Prema evidenciji čačanskih gradskih inspektora za zaštiru životne sredine na teritoriji Čačka ima oko dvadesetak auto-otpada koji su podložni njihovoj kontroli.
Prema ranijoj izjavi Stojana Vojinovića, načelnika Inspekcijske uprave, gradski inspektori kontrolišu ove svojevrsne prodavnice auto-delova na otvorenom isključivo na aerozagađenje i neopasan otpad, a da je na republičkim organima svaka druga kontrola, koja se tiče upravo oblasti o kojoj govorimo.
O ovom problemu razgovarali smo i sa Mirjanom Đoković, pomoćnicom gradonačelnika koja vodi resor ekologije. Ona ne spori da u ovoj oblasti ima problema, ali navodi da grad ne može da uđe u njegovo rešavanje pa ni u promenu propisa u ovoj oblasti, sve dok se ne utvrdi da li postoji i kolika je ekološka ugroženost tog područja.
Đokovićeva kaže da promenu propisa može da inicira jedino studija neke stručne ustanove, koja je skupa, a koja bi precizno ukazala da li su i u kojoj meri placevi polovnih automobila narušili ekološku ravnotežu. Međutim, i bez studije, postoje načini da se zaštiti najplodnije zemljište u čačanskom kraju, kaže Đokovićeva i dodaje. – Najpre ljudi koji se nalaze u mesnim zajednicama i resorno su zaduženi, između ostalih i za ovo pitanje, valjalo bi da konkurišu za sredstva kod grada za aktivnosti koje mogu da preduprede takve pojave. Naime, sprivođrnjrm raznih akcija čišćenja i oplemenjivanja prostora u svom bliskom okruženju, ovu pojavu je moguće staviti u privvatljive granice. Ali, svedoci smo da u Čačku, bar prema izveštaju Komunalne policije, postoji veliki broj divljih deponija, pa čak i u naseljenim mestima. Mi očekujemo da ćemo svi raditi zajednički, i upravo zato o tome gde postoje takvi problemi moraju da nas izveste sami meštani sa tih područja, a ne kažem da se ne rade rutinske kontole inspektora i obilazak terena od strane komunalne policije i inspektora gradske Inspekcijske uprave. Međutim, mnogo bi bilo delotvornije da od strane žitelja tih delova grada dolaze konkretni predlozi sa zahtevima kako da finansijski pomognemo njihove projekte čišćenja, uređenja i sličnih aktivnosti – izjavila je Mirjana Đoković.
