Претрага
[rstr_selector]

Kasni mraz pretnja za voćnjake

Neoubičajeno visoke temperature za ovo doba godine su doprinele da mnoge voćne vrste započnu vegetaciju pre vremena.

Branko Tanasković, stručnjak za voćarstvo u čačanskoj Poljoprivrednoj službi, kaže da je obilaskom terena u mnogim selima primećeno „kretanje“ voća kome kasni mrazevi mogu pričiniti ozbiljne štete.

– Naše posete proizvođačima i samim parcelama i zasadima na terenu su intenzivirane budući da smo u periodu kada izlazimo iz zime ali samo po vremenskim i temperaturnim podacima jer kalendarski još uvek iz nje nismo izašli. Voćke su u fazi izlaska iz zimskog ekološkog mirovanja i to punom parom. Toplo februarsko vreme je veoma rizično za voćke jer ukoliko budemo imali mrazeve u martu može doći do izmrzavanja pupoljaka, rekao je Branko Tanasković. On navodi da iskustva stručnjaka ukazuju da je svake pete godine februar praćen ekstremno visokim temperaturama, dok su mrazevi karakteristični za mart i april.
– Podstaknuti prošlom godinom kada je bila jaka suša, zatim kišni period jula i avgusta, pa jedan topao novembar, ima naznaka da su u martu moguće niske temperature. Obilaskom voćnjaka u Zablaću, Miokovcima i Prijevoru, uočili smo da je vegetacija u punom jeku. Slična je situacija i u Pranjanima, Srezojevacima, kao i selima u okolini Arilja. Ukoliko mraza bude u martu ili aprilu, on će svakako prouzrokovati štetne posledice po voćnjake, kaže Tanasković. Prema njegovim rečima postoje mere kojima se mogu otkloniti ili ublažiti uticaji niskih temparatura na voće koje je olistalo ili procvetalo.

– Te mere se pre svega odnose na preventivu u voćarstvu u smislu da se pažljivo odabere lokalitet za sadnju i vrste koje će se saditi. Ne treba birati dubodoline, priobalja reka, useke između brda, terene karakteristične po pojavi magle, generalno, nadmorska visina ispod 180 do 200 metara nije teren pogodan za gajenje voća. To se pre svega misli na kajsiju, badem i breskvu, odnosno na voće sa nestabilnim zimskim mirovanjem. U takvim predelima bi trebalo saditi jabuku, šljivu, dunju i to one otpornije sorte, ističe Tanasković.

Поделите вести

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *