Čačak dobija pešačke i biciklističke zone

Kroz program “Horajzen 2020“ koji finansira Evropska unija, Čačak bi uskoro trebalo da dobije pešačke zone i biciklističke staze.

Sredstva od 12.000 evra koje je dobila Gradska uprava za lokalni ekonomski razvoj i još 4.000 evra gradskih para, biće utrošena za izradu dokumentacije za stvaranje novih zona za pešake i bicikliste. Ivan Rvović, koordinator na projektu iz Službe za razvojne projekte Gradske uprave u Čačku, kaže da je rok za realizaciju ovog plana dve godine, a osim planova budućih biciklističkih staza, u tom periodu radiće se i na promociji biciklističkog i pešačkog saobraćaja kao zdravih vidova kretanja.

– U okviru našeg grada i gradova partnera, formiraće se radna grupa koja će se baviti održivom mobilnošću i raditi na izradi studije koja treba da kaže u kojim će se ulicama uraditi mreža biciklističkih staza. Pošto sredstva nisu velika, očekujemo da ćemo imati sredstava i za obeležavanje nekih biciklističkih traka u gradu. Za sada postoje predlozi da se biciklističke trake obeleže u ulici Dr Dragiše Mišovića, od Proletera do kružnog toka kod Car Lazara. Jedan od predloga je i da se Mutapovom ulicom dozvoli kretanje biciklista u brzini kretanja pešaka. U narednom periodu ćemo raditi i na postavljanju parkinga za bicikle koji će biti obezbeđeni video nadzorom – izjavio je Ivan Rvović.

On dodaje da postoji mogućnost da jedan deo grada bude zatvoren za saobraćaj, kako bi se otvorila pešačka zona.

– Razgovarali smo o tome da bi bilo moguće da ulicu Župana Stracimira preusmerimo na pešački saobraćaj, ali pre toga moramo naći rešenje za motorni. Za sada je to samo predlog o kome se razgovara. Postoji ideja da se ta ulica u dogledno vreme od 18 do 24 časa zatvori za saobraćaj, ali videćemo šta će se dešavati u narednom periodu – zaključuje Rvović.

Pun naziv ovog projekta glasi „Održiva mobilnost za građane Evrope“ i u njemu, pored Čačka, učestvuje i po jedan grad iz Francuske, Velike Britanije, Italije, Hrvatske, Ruminije i Švedske. Čačak će u ovoj oblasti pokušati da primeni primere dobre prakse iz ovih zemalja.

Поделите вести

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *