AGROSAVETNIK, 17. mart 2019.

AGROSAVETNIK, 17. mart 2019.

Proizvođači koji žele ozbiljno da se bave poljoprivrednom proizvodnjom, pre svega voćarstvom, najpre bi trebalo da urade osnovne analize zemljišta, a kasnije da prate stanje tog zemljišta i da se edukuju u toj oblasti uz stalnu konsultaciju sa poljoprivrednim stručnjacima

0

Proizvođači koji žele ozbiljno da se bave poljoprivrednom proizvodnjom, pre svega voćarstvom, tu odluku ne bi trebalo da donesu preko noći, već dobro da sagledaju pogodnosti gajenja na području u kom žive ili žele da osnuju zasada za vrste voćaka koje su odabrali. Pored toga, važno je da se konsultuju sa stručnjacima iz te oblasti i urade analize zemljišta koje su potrebne, barem osnovne, a da kasnije takođe prate stanje zemljišta i da se edukuju u toj oblasti uz stalnu konsultaciju sa poljoprivrednim stručnjacima. To je poruka koju često čujemo od poljoprivrednih stručnjaka, jer ne postoji univerzalni savet koji bi mogao da se odnosi na sve parcele s obzirom na to da je zemljište  heterogeno, agroekološki uslovi su promenljivi, tako da treba sagledati što više parametara.

Dr Mira Milinković, naučni saradnik iz čačanskog Instituta za voćarstvo. objašnjava karakteristike zemljišta na području čačanskog kraja i agroekološke uslove za gajenje voćarskih i povrtarskih kultura.

– To je opšte poznata činjenica, ta heterogenost zemljišnog pokrivača koja je jako različita samim tim što imamo područje u slivu reka, pre svega to je područje Zapadne Morave, ali i određena područja koja se naslanjaju na terase koje se nalaze iznad ravničarskog područja, a zatim i padine određenih brdsko-planinskih krajeva. Sve je to uslovilo da imamo različite agroekološke uslove za gajenje različitih vrsta biljaka i iz tih razloga je u čačanskom kraju zastupljena različita biljna proizvodnja. U ravnicama se pretežno gaje povrtarske i ratarske vrste, dok na padinama brda imamo voćarsku proizvodnju. Ono što je karakteristično za zemljište ravničarskog područja je peskovit mehanički sastav, niža potencijalna plodnost, zahteva češću ishranu u manjim dozama. U takvim područjima uglavnom nije zastupljena voćarska proizvodnja, osim sada kada se novim tehnologijama gaje jagodaste vrste voća. Ova područja su često i karbonatnog sastava i pogodna su za različite povrtarske i ratarske biljne kulture. Što se tiče terasa koje su jezerske terase po postanku, poznato je područje čačansko – kraljevačke kotline, koje je karakteristično po jako kiseloj reakciji i izuzetno teškom mehaničkom sastavu, gde su ta zemljišta teška za obradu, ali su i ograničena za neke vrste voćaka. Tu je pogodnije gajiti ratarske nego voćarske vrste.

Kada govorimo o pordučju poznatom po intenzivnmo gajenje voćaka to su severni delovi naše opštine, odnosno čačanskog kraja, ali i obronci Jelice i Vujna, o kakvom zemljištu je reč?

– To su područja koja su najčešće karbonatnog sastava, posebno deo Miokovaca, Gornje Gorevnice, deo Prijevora i Prislonice, gde je jako visok sadržaj karbonata u zemljištu i jako težak mehanički sastav na pojedinim delovima, gde su prisutna  zemljišta koja sadrže preko 70% fizičke gline, što ukazuje na potrebu intenzivne obrade. Ono što je karakteristično za to područje je da se na istoj parceli jako razlikuje mehanički sastav –  na ravničarksim predelima je jako težak mehanički sastav, dok je na brežuljkastim područjima taj sastav dosta povoljniji. Izuzetno je prisutna heterogenost zemljišta i potrebno je izvršiti hemijsku analizu, otvoriti pedološke profile i sagledati sve ostale karakteristike zemljišta kako bi se obavila njegova pravilna priprema.

Da li su poplavni talasi koje smo imali prethodnih godina u nekoliko navrata mogli da utiču na kvalitet zemljišta, da li je bilo neke degradacije?

– Posledice poplava su očekivane u ravničarskim područjima i to je najčešće usled nanosa određenih materija koje se donose sa nekog drugog područja. Usled poplava se često menja hemijski sastav, ali i mehanički sastav tih površinskih slojeva zemljišta. Znači dolazi do stvaranja novih slojeva koji ne predstavljaju karakteristiku zemljišta koje je nastalo na tom području. Mislim da poplave nisu imale nekog uticaja na voćarsku proizvodnju jer se ona uglavnom odvija u višim predelima, ali što se tiče kvaliteta zemljišta, poplave dovode do određene pedogeneze u zemljištima koja može da bude povoljna ili nepovoljna. Ako govorimo o poplavama, to je donošenje materijala i stvaranje taloga, u zavisnosti od toga odakle tokovi reke dolaze. U slivu Zapadne Morave degradacija se odnosi na zauzimanje određenog poljoprivrednog zemljišta, odnosno Zapadna Morava ima tu karakteristiku da se kreće u parcele, tj. da izlazi iz svog toka, ali smatram da to ne utiče previše na sam kvalitet zemljišta, osim što poplava može da donese te nanose koji oštećuju taj prirodni kvalitet parcela, pa poljoprivrednici moraju to da uklone ili da izvrše intenzivniju obradu. Što se tiče Čemernice, tu je malo drugačiji hemijski sastav zemljišta kroz koji reka protiče, tu postoji mogućnost drugačijeg tipa nanosa i veće degradacije zemljišta, jer su to u nekom smislu čak i bujični tokovi. Jednim projektom smo ispitivali kvalitet zemljišta u delu plavnog područja i dobili smo rezultate da u plavnom području gde protiče Zapadna Morava nije primećena neka razlika u hemijskom sastavu zemljišta, dok je u Preljini drugačije, tu smo primetili zemljišta težeg mehaničkog sastava.

Postoje li neke mere kojima proizvođači mogu da utiču da poboljšaju kvalitet zemljišta, pre svega u tom predelu Čemernice?

– Ne samo u predelu Čemernicu, generalno bi poljoprivredni proizvođači trebalo da obrađuju zemljište u skladu sa mehaničkim sastavom. Tamo gde je lakši mehanički sastav, mogu da ga obrađuju u bilo kojem periodu godine, i ono što je bitno za njih je da primenjuju organska đubriva, poželjno je svake godine u manjim površinama. Kod ostalih proizvođača koji obrađuju zemljište težeg mehaničkog sastava, posebno na onim parcelama gde je došlo do degradacije, potrebno je obavezno vršiti duboku obradu, čak i mere rigolovanja i podrivanja, da bi se to zemljište u što većem sloju homogenizovalo i kako bi se poboljšao mehanički sastav. Ono što smo takođe primetili istraživanjima je da je sve manji sadržaj humusa u zemljištu, to je generalno slika na području cele Srbije. Proizvođači sve više koriste mineralna đubriva, ali ne i organska. A što se tiče mehaničkog sastava zemljišta i procesa pedogeneze, organska đubriva su nezamenjiva.

Koliko naši poljoprivrednici pridaju značaja savetima poljoprivrednih stručnjaka da je neophodno raditi ispitivanje kvaliteta zemljišta, i recimo kasnije kalcifikaciju i neke druge mere za poboljšanje?

– Ozbiljni proizvođači to vrlo često rade i ne podižu zasade dok ne urade hemijske analize. Takođe, oni proizvođači koji konkurišu kod lokalne samouprave ili Ministarstva poljoprivrede, uslovljeni su da urade hemijske analize, a za jagodaste vrste voćaka mislim da im sada traže mehaničku analizu zemljišta.

Znamo da Institut za voćarstvo ima jednu savremenu  laboratoriju. Koje analize se u njoj rade?

– Kod nas se rade analize mehaničkog sastava zemljišta, određuje se procenat peska, gline i praha u zemljištu. Radimo i standardne analize, utvrđivanje osnovne plodnosti zemljišta, ali i sadržaja makro elemenata. Sada smo počeli da radimo i analizu sadržaja mikro i makro elemenata u zemljištu, u listovima i plodovima različitih vrsta voćaka. Takođe, radimo analizu vode za navodnjavanje, na sadržaj makro i mikro elemenata, određene teške metale smo radili, a počećemo da radimo i neke metale koji se rade drugačijom metodom, odnosno sadržaj žive, arsena i ostalih štetnih elemenata. Sve ove analize radimo  u cilju utvrđivanja pogodnosti zemljišta za gajenje različitih vrsta voćaka i fiziološki pratimo uticaj različitih elemenata na kvalitet i prinos proizvoda, ali samo sa fiziološkog aspekta.

POSTAVI ODGOVOR