Čačanski Centar za socijalni rad, u saradnji sa Nacionalnom službom za zapošljavanje, Filijalom Čačak i lokalnom samoupravom, sproveo je prošle godine istraživanje pod nazivom „Mapiranje potreba dece i mladih sa problemima u ponašanju“. Tokom istraživanja koje je trajalo četiri meseca, anketirani su mladi koji se nalaze na evidenciji čačanskog Centra za socijalni rad kao mladi sa asocijalnim ponašanjem, kao i njihovi roditelji-staratelji. Rezultati istraživanja pokazuju da su Čačku neophodni savetovalište namenjeno mladima sa problemima u ponašanju i njihovim porodicama, programi prevencije problematičnog ponašanja kao i raznovrsni sadržaji koji bi uticali na socijalizaciju mladih, objašnjava Goran Javorac, sociolog čačanskog Centra za socijalni rad.
– Ovaj projekat je odobren od strane lokalne samouprave kao javni rad, i po prvi put u našem gradu imali smo javni rad koji je usmeren na jednu vrstu istraživačkog rada sa ciljem da doprinese razvoju nekih novih usluga koje nedostaju u ovom domenu. Istraživanjem je anketirano 36 mladih uzrasta od 14 do 20 godina koji se nalaze na evidenciji Centra za socijalni rad kao maloletnici sa asocijalnim ponašanjem. Anketiran je i 51 njihov roditelj-staratelj. Na osnovu upitnika za decu i mlade i upitnika za roditelje, prikupljeni su stavovi i mišljenja u pogledu najznačajnijih društvenih pojava i nedostajućih usluga na teritoriji Čačka koje bi trebalo razvijati u narednom periodu. Rezultati ovog istraživanja treba da posluže kao osnova lokalnoj samoupravi da planira, u saradnji sa drugim sistemima i institucijama, razvoj novih usluga na teritoriji grada Čačka koje će biti usmerene na preventivne i edukativne programe za decu sa poremećajima u ponašanju i njihove roditelje, objašnjava Javorac.
Nedostaju nam prostor i programi za socijalizaciju mladih
– Jedan od važnih problema sa kojima se Centar za socijalni rad suočava u svom radu sa decom sa problemima u ponašanju je nedovoljna angažovanost roditelja, nedovoljna povezanost sa ustanovama koje su od uticaja na vaspitanje i socijalizaciju maloletnika. To se pre svega odnosi na škole, sportska udruženja, razne kulturne ustanove i Kancelariju za made. Problem je nedostatak prostora za individualni rad sa maloletnicima i uslova za realizaciju preventivnih radionica, kao što su prostor za adolescentski klub, savetovalište za mlade i roditelje, dnevni centri za decu sa problemima u ponašanju. To su neke vrste usluga koje nedostaju i koje bi se trebale razviti u narednom periodu.
Najvažniji rezultati istraživanja ukazuju na probleme sa kojima se mladi sa poremećajima u ponašanju suočavaju i upućuju na rešenja kojima bi se njihovi problemi mogli smanjiti na najmanju meru.
Kako mladi provode slobodno vreme, koje pojave u društvu su najštetnije i ko ima presudnu ulogu na njihovo vaspitanje?
– Na pitanje kako provode slobodno vreme, najveći broj mladih u istraživanju odgovorio je da slobodno vreme provodi u sportskim aktivnostima i izlascima u grad, dok su na trećem mestu društvene mreže. Na to isto pitanje, njihovi roditelji su dali drugačiji odgovor. Roditelji-staratelji u najvećem procentu smatraju da mladi slobodno vreme provode aktivno sa drugovima, zatim uz kompjuter. Na pitanje koje su to najštetnije pojave u društvu, mladi i roditelji se slažu da je to narkomanija. Ono u čemu se stavovi mladih i roditelja razlikuju je što, pored narkomanije, mladi kao štetnu pojavu prepoznaju nasilje i novi izraženi problem a to je kocka. Na isto to pitanje roditelji-staratelji ne prepoznaju kocku kao jedan od značajnih problema sa kojima se mladi suočavaju, već posle narkomanije na drugo mesto stavljaju alkohol a recimo nasilju, za razliku od mladih, pridaju duplo manji značaj.
Javorac kaže da sve ovo pokazuje da odrasli nedovoljno osluškuju potrebe mladih sa asocijalnim ponašanjem. Mladi jasno pokazuju u kom pravcu treba da razvijamo usluge i podstičemo njihov razvoj. Više smo orijentisani na svoje stavove i mišljenja a da prethodno nismo čuli šta druga strana prepoznaje kao štetnu pojavu i šta je to što joj nedostaje.
Najvažniji rezultat istraživanja, po mišljenju našeg sagovornika, dobijen je kroz odgovor na pitanje „Ko ima presudnu ulogu u društvu na vaspitanje mladih?“. U 94% slučajeva mladi su se izjasnili da je to porodica, a 3% njih odgovorilo je da su to mediji ili njihovi drugovi. Niko od mladih nije prepoznao obrazovne institucije i sisteme kao nekoga ko utiče na njihovo vaspitanje. Sa druge strane, roditelji-staratelji veći značaj pridaju medijima nego mladi. Svaki 4 roditelj smatra da presudnu ulogu u društvu na vaspitanje mladih imaju mediji. Najvažniji rezultat je taj što su mladi nedvosmisleno rekli da je porodica ta koja je najznačajnija, a da su svi drugi marginalizovani po ovom pitanju.
Šta mladima sa asocijalnim ponašanjem nedostaje?
Na pitanje koje usluge bi trebalo razvijati u narednom periodu mladi i njihovi roditelji-staratelji su prepoznali da su savetovalište i edukacije usluge koje su neophodne našem gradu kao podrška maloletnicima i njihovim porodicama.
– To savetovalište ne treba ograničiti na mlade sa problemima i njihove porodice, već treba da bude dostupno i drugim adolescentima i roditeljima sa kojima bi se radili programi prevencije. To podrazumeva i uključivanje stručnjaka iz više institucija – iz obrazovanja, zdravstva, socijalne zaštite i institucija koje je formirao grad, kao što je Kancelarija za mlade koja bi svojim aktivnostima privukla veći broj omladine. Sve ovo je neophodno kako bismo delovali preventivno, a ne samo lečili posledice kada već bude kasno, zaključuje Goran Javorac.
